Izvor: Glas javnosti, 18.Sep.2008, 06:37 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Bankarima pao mrak, vozačima svanulo
BEOGRAD - Sirova nafta je sa rekordnih 147 dolara 11. jula do juče pojeftinila oko 37 odsto ili za više od 50 dolara, što se može videti i na našim pumpama jer je gorivo jeftinije desetak dinara, a početkom sledeće nedelje može se očekivati i novi pad za oko tri dinara. Posle drastičnog rasta cena „crnog zlata“ sa oko 60 dolara za barel početkom 2007. godine na neverovatnih 147 dolara, situacija se menja. Gorivo je zbog toga u Srbiji od početka godine prvo poskupelo oko 20 dinara >> Pročitaj celu vest na sajtu Glas javnosti << i dostiglo 112 dinara, ali je od 30. jula počelo da pojeftinjuje i početkom nedelje bi moglo da padne ispod sto dinara za litar. To je ipak daleko od nekadašnjih 80 dinara sa početka 2007. godine, ali, prema prognozama stručnjaka, uskoro bi gorivo moglo da se kupuje za oko 90 dinara.
Srpskim vozačima ostaje samo da trpe posledice svetskih zbivanja.
Nestabilnost u Aziji, Africi i Južnoj Americi, povećana tražnja u Kini i Indiji, ali i špekulativni poslovi na berzama podigli su cenu nafte za godinu i po za oko 250 odsto. Svi su se hvatali za glavu, a najviše obični potrošači, pa su tako zabeleženi i slučajevi da je jedan Nemac u znak protesta zapalio svoj automobil, dok su kamiondžije i ribari blokirali puteve i luke, a u mnogim zemljama bilo je i demonstracija građana. Stručnjaci su tada govorili da će nafta dostići čak 200 dolara za barel, ali je bilo i onih koji su navodili da će pasti na 70.
I „URAL“ JEFTINIJI
Prema Uredbi o cenama derivata nafte, do promena cenovnika dolazi ako se u roku od 15 dana za 1,5 odsto promeni kurs dolara ili cena sirove nafte tipa „ural“. Ova nafta je jeftinija od evropskog „brenta“ i „lake“ američke nafte, ali se turbulencije u svetu podjednako odražavaju na sve. „Ural“ je tako 22. avgusta koštao 116 dolara, a 12. septembra 96. Ako se steknu uslovi za promenu cenovnika, Ministarstvo energetike šalje zahtev ministarstvima trgovine i finansija, koja su dužna u roku od sedam dana da daju mišljenje, a ako to ne urade, odlučuje vlada. Poslednja promena cena bila je 6. avgusta, pa rok od 15 dana ističe u nedelju.
STIŽU RUSI
Delegacija „Gasproma“ i „Gasprom njefta“ na čelu sa Dimitrijem Mališevim, savetnikom predsednika UO „Gasprom njefta“, juče je trebalo da doputuje u Srbiju kako bi započela pregovore o tehničkoj realizaciji Sporazuma o saradnji Srbije i Rusije u oblasti nafte i gasa. Mališev je juče kasno po podne trebalo da se sastane sa Petrom Škundrićem, ministrom energetike, a danas sa Nebojšom Ćirićem, državnim sekretarom Ministarstva ekonomije. u „Gaspromu“ je navedeno da je reč o radnoj poseti, ali će verovatno biti reči o konkretizaciji energetskog sporazuma.
Do promene je došlo početkom avgusta kada je glavni faktor pojeftinjenja bilo smanjivanje potražnje, pre svega u najvećem potrošaču goriva SAD, ali i u Evropi i Aziji, zbog slabijeg ekonomskog razvoja i visokih cena na pumpama.
Početkom nedelje započela je velika kriza na američkom finansijskom tržištu, pa su se investitori okrenuli sigurnijim ulaganjima u zlato, a ne u naftu.
Tako je ova sirovina samo u ponedeljak i utorak izgubila deset odsto vrednosti, što je drugi rekordni pad u poslednjoj deceniji. U jednom trenutku je koštala i manje od 90 dolara, najmanje u poslednjih šest meseci.
„Ako osiguravajuća kuća AIG propadne, to će biti veliki udarac. Trenutno sudbina te firme ima više uticaja na cenu nafte nego Saudijska Arabija“, upozorio je Lari Grejs, analitičar hongkonške firme „Kim Eng sekjuritiz“. Međutim, SAD su odlučile da spasu AIG, što je juče podiglo cenu nafte za dva odsto na 91-93 dolara.
- Ekonomsko usporavanje je neminovno i ljudi će se manje voziti, manje će biti transporta i manje će se kupovati - rekao je jedan od trgovaca i dodao da će se potrošnja goriva dramatično smanjiti. A Paolo Skaroni, direktor italijanskog „Enija“, izjavio je da očekuje dalji pad cena. Prema njegovim rečima, moguće je da cena padne na onaj iznos koji je potreban za najskuplju proizvodnju nafte u svetu, a to je oko 65-70 dolara. Ovo se njemu čini kao donja granica.
Ovi naši će smanjiti cene derivata na "kurov dan"..... ima da odugovlače i da rastežu ko žvaku.
ide se u jasnom pravcu u citavom svetu.
najbolje ce proci oni koji:
-cekaju nize cene da bi kupili,
-stedise i kreditori,
-oni koji su vrlo nisko zaduzeni,
-oni koji su veoma dobro obrazovani i trenirani,
-oni koji posvecuju paznju svojoj musteriji,
-oni koji svom poslodavcu vise doprionse neko sto kostaju,
-oni na stalnim primanjima,
-oni koji ne ocekuju besplatno jelo.
najgore ce proci ( i za dugo vreme ) oni koji:
-kupuju po nagonu ( bez razmisljanja-zrtve reklame i tv ),
-puno trose i imaju velik dug na kreditnim karticama,
-koji su puno zaduzeni,
-koji su vise duzni nego sto imaju,
-slabo trenirani i obrazovani,
-preplaceni radnici ( sindikat i sl.),
-drzavni sluzbenici,
-koji misle da je musterija prokleto bice i da zato nece da dadne pare.
za duga, duga vremena.
Najyad jedan pametan i poučan komentar / svaka čast
kada je jedan koji se zaduzivao da bi uspeo u poslu i uvek imao problema razovarao sa ocem,
otac mu je rekao sledece. kada pozajmis 100 dolara sa kamatom od 5%, onda vratis nazad
105 dolara, a ako ti pozajmis sa istom kamatom drugom 100 dolara onda on tebi dadne
105 dolara. dakle razlika je 10 dolara, ili krace bolji si u zivotu na taj nacin 10%.
pravilo 72 kaze : ako broj 72 podelis sa brojem kamatne stope onda dobijes broj godin
ili perioda ( ako je kamata mesecna, sednicna ili slicno ) za koliko ce se vremena
dug da udvostruci. sa 6% to znaci za 12 godina ili perioda.( 72 : 6 = 12 ).
to primenjuju najuspesniji finansijeri da bi kratno znali da li se isplati sta
finanansirati.
takodje postoji matematicki lako shvatljiv dokaz da se ne ispalati imati u posedu
akcije od vise od 20 firmi. neki penzioni fondovi, tamo gde to zakon dopusta, stalno
prave greske, jer nakon pocetnickog uspeha sledi...
Još jedan veliki pad na Berzi
Izvor: Kurir, 18.Sep.2008
BEOGRAD, 18. septembra 2008. (Beta) - Indeks najlikvidnijih akcija Beogradske berze izgubio je gotovo pet procenata i sada je na nivou od 1.120,54 indeksna poena, dok je opšti Belexline pao tri i po odsto, na 2.124,80 poena. Promet iz 431 transakcije vredeo je 141,42 miliona dinara (1,86 miliona evra)...























