Zatraže razvod, pa  „zamene“ oca deteta

Izvor: Blic, 22.Maj.2010, 01:10   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Zatraže razvod, pa „zamene“ oca deteta

Kragujevac - Jedna devojka me je tužila tvrdeći da sam otac njenog sina. Od sporenja sam odustao kada sam video sliku tog deteta. Imam još troje dece u braku, ali je jedino dete te devojke ličilo na mog oca. Nisam imao kud, a nisam hteo ni da se izlažem dodatnim troškovima i priznao sam da je dete moje - kaže Kragujevčanin S. M. Posle toga on se nije razveo, plaća alimentaciju, a deca se povremeno viđaju. Ovo je samo jedna od priča o utvrđivanju očinstva u Kragujevcu, a trenutno u >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << Višem sudu ima 40 ovakvih predmeta.

Zahvaljujući postupku koji je kao pravni zastupnik vodio Centar za socijalni rad, jedno dete iz Kragujevca, nakon što ga je majka napustila, pronašlo je svog biološkog oca, on ga je priznao, potvrdio to i pred sudom i sada žive zajedno. Dete je za svog prirodnog oca saznalo u trenutku kada mu je majka pred odlazak saopštila da čovek koji se na papiru vodio kao njegov roditelj, i koji je preminuo, nije i njegov biološki otac.

Iako ima primera da očevi traže utvrđivanje očinstva, pošto im supruge u revoltu kažu da dete nije njihovo, osporavanje očinstva bračnom drugom najčešće je među majkama između 30 i 40 godina starosti.

- Najveći broj predmeta pokreću majke deteta koje osporavaju očinstvo svog bračnog druga i istovremeno tuže drugu osobu koju su označile kao oca deteta. To su slučajevi kada je došlo do prekida braka, partneri su se razišli, ali ne i formalno razveli. U matične knjige u takvim slučajevima upisuje se roditelj, po zakonu, iako on nije biološki otac deteta. Sva neslaganja koja su dovela do prekida braka u takvim postupcima isplivaju na površinu i ponovo se narušavaju odnosi između dvoje ljudi, a posledice direktno trpe i deca iz njihove zajedničke veze - kaže Vera Jevtić, sudija Višeg suda. Prema njenim rečima, ništa lakši nisu ni slučajevi kad devojka tuži mladića sa kojim je bila u emotivnoj vezi, planirala je sa njim brak, došlo je do trudnoće, a onda se ispostavilo da druga strana ne želi obaveze.

- Često postoji veliki uticaj roditelja koji se ne slažu sa izborom budućeg bračnog druga svog deteta, i tada se vrše pritisci da ne prizna očinstvo, pa čak traže i da im sin sklopi brak sa drugom osobom. Mladi podležu pritiscima jer su najčešće ekonomski zavisni od roditelja, pritisak je najčešće na mušku decu, i tada kreće postupak zbog nepriznavanja očinstva - kaže Jevtićeva.

- U populaciji do 30 godina imamo slučajeve gde su kao očevi označeni muškarci koji su u stabilnoj bračnoj zajednici, ali su dobili dete sa drugom ženom. Na rođenje deteta devojke su se odlučivale iz straha da kasnije neće imati dece, ili da baš "od te osobe žele da imaju dete". Takvi postupci su složeni, ostavljaju posledice na bračnu zajednicu, pa je često potrebno i angažovanje Centra za socijalni rad kao podrška porodici - kaže Jevtićeva. Međutim, ovi slučajevi ne završavaju se uvek razvodom. Veza muškarca i majke deteta u takvim slučajevima najčešće se svede na plaćanje alimentacije.

DNK analiza i na Medicinskom fakultetu

Veštačenje za utvrđivanje očinstva nekada je bilo komplikovano, uz svedoke se dokazivalo da je dvoje ljudi bilo u emotivnoj vezi, a onda se išlo na analizu krvi i Rh faktora i razna snimanja, koja su zavisila od starosti deteta. Takav postupak nije bio siguran. Danas je za utvrđivanje očinstva postupak jednostavan. Na Biološkom fakultetu u Beogradu i Institutu za sudsku medicinu vrši se DNK analiza, a odskora ove analize rade i na Medicinskom fakultetu u Kragujevcu.

Deca mogu da pokrenu postupak bez obzira na godine, a roditelji koji žele da utvrde ili ospore očinstvo mogu to da učine u roku od deset godina od rođenja deteta.

„Kazne" za očeve

Najteže je u slučajevima kada majka donese odluku da pokretanjem postupka osporavanja očinstva „kazni" supruga, odnosno oca i odbija saradnju i kontakte. U tim slučajevima postupke najčešće vode očevi, i to su izuzetno teški slučajevi. Tada je neophodno uključivanje Centra za socijalni rad, a posledice su dalekosežne - kaže socijalna radnica Ljiljana Đorđević.

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.