Izvor: RTS, 18.Jun.2021, 19:12
Komesarka EU: Nećemo vraćati migrante u Srbiju, to je skroz pogrešno
EU ne vraća ilegalne migrante u njihove zemlje porekla u onom broju koliko bi to mogla na osnovu odbijenih zahteva za azil, ali nema u planu da ih šalje u Srbiju. Naprotiv, cilj EU je da Srbiji pomogne da se ilegalni priliv ljudi smanji, kaže za RTS Ilva Johanson, komesarka za unutrašnje poslove i migracije EU.
Ilva Johanson je komesarka EU za unutrašnje poslove i migracije, a u Srbiju je došla kako bi utvrdila stanje na takozvanoj "migrantskoj ruti", >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << odnosno delu rute koji prolazi kroz Srbiju.
Tokom njenog boravka u Beogradu sastala se sa predsednikom Srbije i prisustvovala potpisivanju Ugovora o podršci Evropske unije u upravljanju migracijama – Druga faza unapređenja prihvatnih kapaciteta, usluga zaštite i pristupa obrazovanju, obišla je migrantske kampove u Obrenovcu i Dimitrovgradu i sa ministrom Vulinom se dogovorila o zajedničkom radu srpske policije i Fronteksa na granicama Srbije.
U razgovoru za RTS objasnila je kakva je politika EU prema migracijama, gde tu vidi ulogu Srbije, ali i šta je najveći bezbednosni izazov i kako tu Srbija može aktivno da se uključi.
U
Srbiji postoji zabrinutost da Evropska
unija planira da dislocira većinu
migranata i izbeglica iz tamošnjih
kampova u Srbiju. Koliko u tome ima
istine?
U tome
nema nimalo istine, nema pogrešnije
stvari od toga. Ono što mi treba da radimo
je da zajednički upravljamo migracijama.
Ja sam ovde da u tome pomognem, da utvrdimo
kojim putevima migranti stižu u Srbiju,
kako bismo radili i sa tim državama. I
da bismo videli šta možemo da uradimo
na povratku onih koji nemaju uslove da
ostanu.
Dakle
u tome nema istine, jer to je prilično
velika politička tema u Srbiji?
Apsolutno
nema ničega u tome, naprotiv, ja sam ovde
da bismo sarađivali na totalno suprotnim
stvarima.
Čemu
onda treba da posluži ovih dva i po
miliona evra podrške koju ste upravo
dodelili Srbiji?
To je
podrška za migrante koji su već ovde,
da se njima pomogne, kako bi, recimo, mogli
da se školuju, da budu deo društva. I ja
mislim da je fer da podržimo Srbiju u
tome. Ali to nije jedina podrška koju
pružamo. Mi pomažemo i zemljama koje su
na putu kojim migranti dolaze do Srbije,
kao što gledamo kako da pomognemo onima
koji treba da se vrate u svoju matičnu
zemlju.
Kakav
je onda vaš pogled na to kako se Srbija
nosila sa pitanjem migracija do sada?
Mislim
da je Srbija veoma pouzdan partner kada
se govori o migracijama. Ima trezven i
realan pristup tom pitanju. To stvarno
cenim. Migracije nisu nešto čega se
treba plašiti, ali se migracijama mora
upravljati. I niko to ne može da radi
samostalno jer su migracije po definiciji
prekogranične. Zato moramo da radimo
zajedno. Evropska unija i Srbija, ali i
druge države koje se nalaze na migrantskom
putu.
Vi
ih nazivate migrantima i migracijama
iako oni sebe radije zovu izbeglicama.
Drugačije se pristupa izbeglici nego
migrantu. Zašto ih zovete migranti?
Uverili
smo se u to da danas većina onih koji su
se pokrenuli da bi stigli u Evropsku
uniju nisu izbeglice. Godine 2015. je scenario
bio sasvim drugačiji. Tada je mnogo više
ljudi dolazilo i uglavnom su to bile
izbeglice iz Sirije.
Važno je razumeti
da su razlozi njihovog kretanja različiti.
Ljudi koji žele da dođu u Evropsku uniju
da bi živeli bolje treba da imaju takvu
mogućnost. Ali na legalan i ispravan
način. I na tome insistiramo, ne da prelaze
granice na ilegalan način i bez dozvole.
Rekoh
da je drugačiji pristup izbeglicama
nego migrantima, a vi kažete da se sada
uglavnom radi o migrantima. Ima li
izbeglica među njima?
Da.
Ako osoba zatraži azil, ona postaje
tražilac azila, potencijalna izbeglica.
Onda se vaš zahtev za azil procesuira i
utvrđuje jeste li izbeglica ili ne. Da
li vam je potrebna međunarodna zaštita.
Nemam podatke za Srbiju, ali u Evropskoj
uniji otprilike dve trećine onih koji
traže azil dobijaju negativan odgovor.
Ne treba im međunarodna zaštita.
Šta
će se s njima dogoditi, hoće li biti
vraćeni negde?
Da,
to je deo novog pristupa azilu i
migracijama koji sam predstavila prošle
godine. Imala sam zadatak da pronađem
pragmatičniji pogled na migracije kako
bismo došli do kompromisa po ovom pitanju
među članicama Evropske unije. Ali ja
ne želim da od Evrope napravimo tvrđavu.
Zato moramo da radimo sa partnerskim
državama, zapadnobalkanske države su
veoma važni partneri, kao i ostale države
na putu.
Jasno
je da mi iz Evropske unije ne vraćamo
ljude u onom broju u kojem bi trebalo da
ih vratimo. Jer svako ima pravo da se
prijavi za azil, svako ima pravo na fer
proces. Ako ne ispunjavate uslove za
ostanak, morate se vratiti u zemlju
porekla. I mi sada dosta radimo na tome
da se povratak poveća. I sada istražujemo
kako možemo po tom pitanju da sarađujemo
sa partnerima poput Srbije, kojima je
takođe potrebna pomoć u vraćanju ljudi u
zemlje porekla.
Osim
toga, šta mislite da Srbija može da
popravi u svom pristupu migrantskom
pitanju?
Srbija
već dobro radi i po mom mišljenju je pouzdan
partner kada govorimo o migracijama. I
to radi na način koji ne porizvodi nove
krize ni za Srbiju niti za migrante.
Naravno, uvek je moguće uraditi više i
zato smo ovde, da pružimo podršku.
Ali
u fokusu moje posete je i kako da
unapredimo saradnju u borbi protiv
organizovanog kriminala, borbi protiv
korupcije i uspostavljanju vladavine
prava. To je u fokusu moje današnje posete
Beogradu.
Neke
članice unije postavile su bodljikavu
žicu na granice. Da li je to primer koji
treba slediti?
Ne,
ne mislim da je to dobra ideja, ali moram
reći da svaka država ima pravo da zaštiti
svoju teritoriju. I da spreči nelegalan
ulazak. Mora biti jasno da se ulazi preko
graničnih prelaza, a ne gde je nekome
volja. Ulaz nije slobodan, ulazi se tamo
gde je dozvoljeno. Ali već sam rekla da
ne želim da Evropa postane tvrđava i
bodljikava žica nije lepa slika. Međutim,
države imaju pravo da štite svoje
granice.
Kao
komesarka za unutrašnje poslove, vi ste
zaduženi za bezbednost te evropske
tvrđave, da je tako nazovem iako kažete
da nije tvrđava. Šta su najveće pretnje po
bezbednost Evropske unije i ima li to
neke veze sa migrantima?
Najveća
pretnja su organizovane kriminalne grupe
koje su sve jače i jače, profesionalnije
i međunarodne. Nasilnije su i koriste
se korupcijom na širokom planu.
Infiltrirane su u legalnu ekonomiju.
To je velika, velika pretnja i zato nam
treba bolja kooperacija policije.
Posebno
nam je potrebna sposobnija policija
kako bismo ih gonili i na internetu.
Zato su nam potrebna prava oruđa. Jedan
primer je seksualno zlostavljanje dece.
Videli smo tokom pandemije zabrinjavajući
porast pedofilije na internetu, vrebanje
dece, ogroman je porast toga i potrebna
su nam prava sredstva da to zaustavimo
i da spasemo decu. Digitalna i policijska
saradnja su moji prioriteti u koje najviše
ulažem.
Ne bih rekla da su bezbednosne
pretnje povezane sa migracijama. Ali
kada to kažem da dodam i da su ljudi u
celom svetu u većini dobri, ali da postoje
i kriminalci u Evropskoj uniji, partnerskim
zemljama i oni koji dolaze s treće strane.
I to se ne može vezati samo za migracije.
Dobro,
ali da li neke od tih grupa dolaze sa
Balkana. Da li ćete o tome razgovarati
sa ministrom unutrašnjih poslova?
Da.
Jer je jasno da je sedamdeset odsto
organizovanih kriminalnih grupa u EU
aktivno u barem tri države, a neke od
njih aktivne su na Zapadnom Balkanu
uključujući i Srbiju. Zato nam je potrebna
dobra policijska saradnja, da se izborima
s njima zajedno.
Oni su prekogranični
kriminalci, pa i naša saradnja mora biti
takva, prekogranična.
Nedavno smo imali
slučaj u koji je srpska policija bila
uključena, kao i Ef-Bi-Aj i Juropol pod
nazivom „Trojanski štit“, gde smo mogli
da idemo kroz enkripovanu zaštitu
komunikacije i vidimo koliko su se
visoko organizovane kriminalne grupe
uvukle u hijerarhiju, kako se ponašaju,
koliko je tu korupcije, nasilja i ubistava
kojima se oni koriste.
Čini
mi se da vam je to važnije nego migracije.
Ne kažem da mislim da vam migracije nisu
važne već da vam je ovo važnije da rešite.
Migracije
moraju da se reše, takođe, ali migracije
nisu pretnja. Ljudi su se uvek kretali. Ja
dolazim iz Švedske i pre sto godina
veliki broj Šveđana je otišao u
inostranstvo jer se u Švedskoj loše
živelo.
Ljudi su kroz istoriju migrirali
i nastaviće to da rade. Migracije neće
prestati, one su deo naših života.
Mi
političari treba da upravljamo migracijama.
I jasno je da to pitanje ne treba da
dramatizujemo. Videla sam previše
političara koji koriste migracije kao
pretnju. Dramatizuju je. Migracija jeste
izazov ponekad, ali je upravljiva ako
radimo zajedno.
Ja
želim trezven i pragmatičan pristup
migracijama.
Kad
govorimo o organizovanom kriminalu
mislim da smo ponekad bili naivni u
proceni koliko su dobro organizovani
i jaki. Meni je zaista važno da ojačamo
policiju i sprovođenje zakona.
U
vašem najnovijem blogu koji sam pratio
naveli ste da su Evropskoj uniji potrebni
talentovani ljudi ne samo iz migrantske
populacije već i iz drugih zemalja izvan Unije, recimo Srbije. Dve stvari me
zanimaju, najpre da li ćete izvući sve
talente iz Srbije i drugo je koji je taj
bolji put, legalan put za talente da dođu
u EU?
Najpre,
nećemo oteti srpske talente, mislim da
Srbija ima veoma impresivnan ekonomski
razvoj, po pitanju nezaposlenosti, plata,
ekonomskog rasta, sve više je mladih
koji bolju budućnost vide u Srbiji. Ali
mlad čovek želi da doživi nove stvari.
Da putuje, da uči. Mislim da možemo da
napravimo obostrano korisno partnerstvo
između članica EU i Srbije.
Ali
kada govorimo o migrantima koji dolaze,
na primer, iz Avganistana ili Severne
Afrike i pokušavaju da dođu do Evropske
unije nelegalno i nisu izbeglice, njima
poručujemo da možemo da napravimo bolja
rešenja pa da možete da dođete u Evropsku
uniju na duže pa da se vratite u zemlju
porekla.
Ne pokušavajte da uđete
ilegalno jer će to stvoriti probleme
duž celog puta i zato mi radimo zajedno
sa Srbijom. Da to sprečimo, da izbegnemo
te ilegalne puteve. Pa kada budemo imali
više legalnih puteva, to će olakšati
migrantsku situaciju i u Srbiji.
Dakle
ako je neki talentovani dečak u migrantskom
centru u Srbiji i želi u EU, šta mu
poručujete? Idi u školu, razvije svoj
talenat i mi ćemo naći način da te
primimo?
Da.
Možete
li to da kažete?
To je
nešto što želimo da razvijemo i baš
prošle nedelje smo pokrenuli novu
inicijativu partnerstva za talente i
to je izuzetno prihvaćeno od zemalja
članica. Da, baš to bih da razvijemo.
Gospođo
Johanson, hvala vam na razgovoru.
"Nećemo vraćati migrante u Srbiju"
Izvor: B92, 18.Jun.2021
EU ne vraća ilegalne migrante u njihove zemlje porekla u onom broju koliko bi to mogla na osnovu odbijenih zahteva za azil...Ali nema u planu da ih šalje u Srbiju...Naprotiv, cilj EU je da Srbiji pomogne da se ilegalni priliv ljudi smanji, rekla je Ilva Johanson, komesarka za unutrašnje poslove i...