Izvor: Kurir, 14.Avg.2011, 13:12 (ažurirano 02.Apr.2020.)
GODIŠNJE SPASU 600 ŽIVOTA
BEOGRAD - Gorska služba spasavanja (GSS) ima oko 150 aktivnih članova koji godišnje izvedu 600 akcija i na taj način, prvenstveno dobrovoljno, pomažu ljudima u situacijama kada druge službe nemaju adekvatan odgovor.
Da bi neko postao član GSS potrebno je da ima određeni nivo fizičke spremnosti, želju da se bavi spasavanjem, ali i adekvatan psihološki profil, kazao je član ove službe Đorđe Vidović.
Prema njegovim rečima, zainteresovani počinju sa kompleksnim >> Pročitaj celu vest na sajtu Kurir << setom treninga za sticanje fizičke kondicije, ali i treninzima i predavanjima koja su vezana za upotrebu specijalizovane spasilačke opreme i primenu prve pomoći.
Vidović je istakao da ove treninge svake godine moraju da prođu i aktivni spasioci kako bi se proverila njihova sposobnost i dodao da obično ima između 100 i 150 spasilaca sa licencom.
Nakon početnog kursa, spasilac pripravnik mora da provede celu jednu sezonu radeći sa članovima službe, pri čemu se još uvek ispituje njegov psihološki profil za bavljenje ovim poslom, objasnio je Vidović.
Ljudi koji se bave ovim poslom provode decenije radeći u službi, trenirajući, baveći se alpinizmom, speleologijom ili drugim sportovima i tako postaju specijalisti za određenu vrstu spasavanja u okviru tehničkih timova, istakao je Vidović.
On je dodao da 'početnici' uglavnom rade na uređenim skijaškim terenima koji su manje tehnički i fizički zahtevni.
Iako rad pri GSS nije primarna delatnost članova, oni su dostupni 24 sata tokom cele godine za sve akcije spasavanja, naglasio je Vdović, dodajući da su u poslednjih nekoliko godina, osim u Beogradu, otvorene i stanice Knjaževac i Boljevac, odakle se mogu "povući" ljudi kada je to neophodno.
Prema njegovim rečima, jedna od aktivnosti G S S je i obezbeđivanje akcija Planinarskog saveza i različitih sportskih aktivnosti, kao što su biciklističke i mauntin bajk trke.
Ipak, malo je poznato da je veći broj članova ove službe tokom bombardovanja 1999. bio deo posebnih jedinica Teritorijalne odbrane, formiranih za spasavanje iz visokih i podzemih objekata, koji su bili pogođeni, odnosno srušeni.
''Naši članovi su sposobni da priđu povređenom čoveku na bilo kojoj lokaciji, gde policija ili vatrogasci nemaju pristup i da ga, uz primenu prve pomoći, bezbedno prebace na sigurno'', objašnjava Vidović.
On je naveo nedavni slučaj, kada je devojka tokom zimskog uspona na planini propala kroz sneg i padala nekih tridesetak metara.
''Na sreću nije zadobila povrede koje su opasne po život, ali ekipi, koja je bila u obezbeđivanju te planinarske akcije, bilo je potrebno vremena da se po teškim snežnim uslovima spusti do nje, izvrši imobilizaciju, pruži prvu pomoć i transportuje do prve medicinke ustanove'', ukazao je Vidović.
Spasavanje je prvenstveno timski rad, jer ponekad akcije mogu da traju i po 30 sati u teško pristupačnim terenima, kao što su pećine, uz učešće velikog broja ljudi, kazao je on i dodao da su do sada imali 100 odsto uspeha u spasavanju.
''Do koga smo stigli dok je davao znake života, uspeli smo da ga stabilizujemo i prebacimo u ruke medicinskih službi u istom ili boljem stanju. Na žalost, dešava se da nas pozovu da dođemo do mesta na kome se dogodila nesreća i da unesrećeni više nije živ, ali i to je deo bavljenja ovim poslom'', objašnjava Vdović.
Govoreći o mogućoj institucionalizaciji ove službe, načelnik Milan Ivković je kazao da želja i vizija za tako nešto postoji, ali da je to ipak na državi da reši.
''S obzirom da smo neprofitna i dobrovoljna organizacija, najvećim delom se finansiramo od sponzora i donatora, od pružanja usluga kao što je obezbeđivanje skijališta i sportskih manifestacija, delom od Planinarskog saveza, a imamo pomoć i Sektora za vanredne situacije MUP-a Srbije'', naveo je Ivković.
Za još uspešnije funkcionisanje Gorske službe, Ivković navodi da prvenstveno nedostaje novac za svakodnevne administrativne troškove, plaćanje poreza, goriva za vozila kada se ide u akcije spasavanja, pa i sama vozila, jer se uglavnom koriste lična.
Ivković je dodao da postoji veliki broj zainteresovanih koji su spremni da se volonterski bave ovim poslom i da nadljudskim snagama usklađuju privatne obaveze sa akcijama spasavanja i radom u Gorskoj službi.
Godišnje spasu 600 života
Izvor: Glas javnosti, 15.Avg.2011, 07:11
BEOGRAD - Gorska služba spasavanja (GSS) ima oko 150 aktivnih članova koji godišnje izvedu 600 akcija i na taj način, prvenstveno dobrovoljno, pomažu ljudima u situacijama kada druge službe nemaju adekvatan odgovor...Da bi neko postao član GSS potrebno je da ima određeni nivo fizičke spremnosti,...






