Nadnica za goli život

Izvor: TvojPortal.com, 05.Jun.2011, 21:45   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Nadnica za goli život

/dnevnik.rs/ U državi u kojoj je skoro milion nezaposlenih, gde se dnevno “podeli” po 555 otkaza , gde vše od 300.000 radnika živi sa minimalnom zaradom od 16.000 dinara mesečno ili 95 dinara po radnom satu i u kojoj mnoga preduzeća i po nekoliko meseci ne isplaćuju čak ni tako mizerne plate – nema dovoljno posla ni za one koji su zvanično zaposleni a kamoli za one koji bi tokom letnjih meseci hteli da zarade koji dinar pride. Tako već nekoliko godina od dodatnog honorarnog >> Pročitaj celu vest na sajtu TvojPortal.com << rada kako bi se popunio kućni budžet i napravila neka “rezervica” za zimu - nema ništa.


Da zlo bude veće, sve je manje posla i za mlade sezonce koji bi letnjim radom sebi da obezbede letovanje, kupovinu odeće, putovanje…
Naime, ekonomska kriza nije “udarila” samo na zaposlene već i na ponudu sezonskih poslova. Mnogi poslovi koji su se obavljali od proleća do jeseni na njivama, gradilištima, parkovima i drugim mestima svedeni su na minimum jer para za plaćanje nadnica jednostavno nema. Kako su nam rekli u omladinskim zadrugama i agencijama za zapošljavanje, ponuda sezoncima je i ove godine znatno manja a rokovi isplate duži, jer mnogi koji “trebuju” sezonce nemaju novac da odmah plate nadnicu, kao što su to činili prethodnih godina.
Omladinska zadruga “Tragač”, kako nam je objasnio Dobrica Stevanović, uputila je poziv mladima u kojem se traži 1.000 sezonaca za branje višanja u Vojvodini i to je prvi letnji posao koji počinje već naredne nedelje. Za sve zaintereresovane berače višanja nudi se dnevnica od 1.200 dinara a obezbeđen je i organizovan prevoz iz Beograda.
- Za tu dnevnicu radi se osam sati, a oni koji rade ceo mesec mogu zaraditi 36.000 dinara neto. Što se tiče drugih sezonskih poslova tu su prodaja sladoleda, rad na plaži, građevinski radovi i uređenje zelenih površina. Cena zavisi od težine poslova za koje se sezonac angažuje. Za prostiji rad u građevinarstvu plaća se 2.000 dinara dnevno za deset sati rada, a za složenije se dogovara s gazdom. Prodaja sladoleda se radi po učinku, postoji i neki fiksni deo koji je manji, a sve ostalo zavisi od prometa, odnosno prodaje sladoleda. Nemamo izrazitih problema oko naplate, odnosno isplate sezoncima, ali evidentno je da su sada rokovi u kojima nama gazde uplate novac duži nego pre. Često se sa uplatom na naš račun odugovlači pa imamo problema da sezoncima objasnimo zašto novac još uvek nije stigao. Oni zovu nas jer smo mi posredovali i obećali isplatu na vreme, a jasno je da zastoj nije naš, već onih za koje su poslove obavljali - kaže Stevanović.
Kako sezona za angažovanje sezonaca tek počinje u “Infostudu”, agenciji koja poslednjih godina najuspešnije posreduje u pronalaženju radnih mesta, ističu da je potražnja za radnicima, pa i nadničarima, u poslednjih mesec dana prepolovljena, ali dodaju da očekuju da će sezonski poslovi u narednom periodu porasti i da će i ovog leta biti posla za učenike i studente. Oni napominju da je i tokom prošle sezone bio primetan manji pad broja oglasa za sezonske poslove i to za 10 odsto te da je ekonomska kriza bila glavni razlog manje ponude jer su mnoge kompanije u značajnoj meri smanjile obim marketniških i promotivnih aktivnosti i kampanja.
Što se tiče samih sezonskih poslova, napominju u “Infostudu” , najčešće su se tražili promoteri, građevinski radnici, konobari, kao i hotelijerski, ugostiteljski i turistički radnici, i to uglavnom za rad u Srbiji i Crnoj Gori. Zanimljivo je da je “Infostud” prošle godine po prvi put imao oglase za rad u Crnoj Gori. Oni očekuju da će ove godine ponuda poslova biti slična onoj od lane, odnosno da se neće poboljšati jer je kriza još uvek i te kako prisutna. Kada je reč o zaradi kod poslova koji su trajali od mesec dana do pola godine, najčešća prosečna mesečna zarada bila je do 30.000 dinara, ističu u “Infostudu” dodajući da za svaku vrstu posla postoji različita dnevnica koja zavisi od složenosti, dužine trajanja i fizičkog napora koje sezonci ulažu da bi posao obavili.
Dnevnica za sezonske poslove u Vojvodini, kako nam je objasnio Đorđe Bugarin iz Privredne komore Vojvodine, kreće se od 1.200 do 2.000 dinara uz napomenu da više nema klasičnih poljoprivrednih nadničara na njivama jer se danas sve ono što su oni nekada radili, od kopanja, plevljenja, rasađivanja, zalamanja, radi pomoću hemikalija i savremenom mehanizacijom.
- Danas u Vojvodini sezonskih poslova ima samo u povrtarstvu i branju voća, a gotovo da nema u ratarstvu gde se sada drugačije radi i gde nema potrebe za nadničarima. Ima nešto malo zahteva za rad u organskoj proizvodnji, jer tu su sezonci potrebni zato što se ne koriste hemikalije, ali taj broj je zanimarljiv - kaže Bugarin.
Na severu Bačke, po rečima Arpada Kiša iz Bačke Topole, ima potrebe za beračima voća, počev od višanja koje su dospele za branje, pa sve do jeseni kada se beru jabuke. On kaže da se sada plaća 120 dinara neto za branje višanja a da će se cena sata za branje, sortiranje i prebiranje jabuka odrediti kasnije .
Dok se u Vojvodini traže berači višanja, bresaka, jabuka i drugog voća u Srbiji će se već početkom narednog meseca povećati potražnja za sezoncima koji hoće da beru maline – a tu se dnevnica kreće i do 2.000 dinara na dan. Pred kraj leta povećava se potražnja za beračima paprika, mada je, kažu u omladinskim zadrugama, evidentno da se za te poslove više interesuju, pa samim tim i angažuju, stariji od 30 godina koji su spremniji da rade i izdrže vremenske uslove, kao što su visoke temperature, nego mladi koji često počnu ali već sutradan odustanu kada vide da je to relativno težak posao i da na njemu nema zabušavanja. Mladi, pak, najčešće odustaju od sezonskih poslova tamo gde se radi na normu jer često ne mogu da je ispune – samim tim im je i zarada manja, a oni nisu spremni da rade za male pare.
U omladinskim zadrugama kažu da posla ima i za mlade koji hoće da rade na poslovima pakovanja i lepljenja deklaracija u hipermarketima, te da se takvi poslovi plaćaju od 1.000 dinara po danu pa na više. Mada oskudna, ipak postoji potreba i za angažovanjem mladih na istovaru i utovaru robe, čišćenju podruma i magacina, kao i selidbe, i ti poslovi se plaćaju od 1.200 do 1.800 dinara po danu. Devojke mogu da nađu sezonski posao za rad na bezinskim pumpama ili da budu promoterke po različitim objektima u hipermarketima širom Srbije. Tu proizvođači određuju satnicu i neki su šire ruke a neki škrtare, dok devojke često i po ceo dan stoje za pultom i promovišu različite proizvode.
Tokom leta, a to vreme se upravo poklapa s letnjim raspustom i ferijama učenika i studenata, veća je potražnja za radom u ugostiteljstvu. Mnogi kafići, a pre svega picerije, traže pomoćnike pica majstora ili raznosače i za to daju početnu platu od 25.000 dinara mesečno. Mladi se angažuju i za rad u kafićima kao konobari ili “redari”, a plata im je od 15.000 do 30.000 dinara, u zavisnosti od lokacije i prometa koji se ostvari.
Opšta je ocena svih omladinskih zadruga i agencija za zapošljavanje da mladi u odnosu na prethodne godine pokazuju mnogo veću zainteresovanost za pronalaženje sezonskih poslova. Dokaz za to je svakako i udvostručen broj članova omladinskih zadruga ali i učestalije posete specijalizovanim sajtovima koje mnogi ocenjuju kao najbolji i najsigurniji put za pronalaženje legalnog letnjeg aražmana. S druge strane, pojačano interesovanje za zaradu siguran je dokaz da su roditelji sve siromašniji i da su mladi postali svesni da moraju i sami nešto da rade da bi ispunili neku od svojih potreba koja im zbog malog kućnog budžeta nije dostupna.
Ljubinka Malešević

Srbijakrizabesparicanezaposlenostsezonski posaonadnica

Nastavak na TvojPortal.com...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta TvojPortal.com. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta TvojPortal.com. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.