Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 21.Dec.2016, 14:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

VOICE: I Srbija i HNV krivi za blokadu poglavlja 26

Veliki deo krivice zbog hrvatske blokade Srbije u otvaranju poglavlja 26 koje je posvećeno kulturi i obrazovanju, pored srpskih vlasti, snosi Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) u Srbiji, smatraju pojedini politički predstavnici hrvatske zajednice u Srbiji i deo prosvetnih radnika, dok predstavnici HNV-a ocenjuju da je reč o "zlonamernim insinuacijama" na račun tog tela manjinske autonomije.

Kako navodi Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE, www.voice.org.rs), >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << pojedini nastavnici hrvatskog jezika kazali su da od 2014. godine ukazuju na neadekvatan sadržaj udžbenika i dodali da su svi odgovorni ćutali protekle dve godine, uz ocenu da se ni danas niko ne bi oglasio da nije blokirano poglavlje 26.

Prema njihovim rečima, sadržaj udžbenika za obrazovanje Hrvata nije greška samo Srbije, već u dobroj meri i HNV-a, dok je, s druge strane, nepostojanje određenih udžbenika za nastavu na hrvatskom jeziku krivica države Srbije.

Predsednik Hrvatskog građanskog saveza Tomislav Stantić rekao je da je veoma važno da se utvrdi kakva je odgovornost HNV-a u vezi sa udžbenicima.

"Ako danas upitate prosečnog građanina Hrvatske ili Srbije da vam objasni zašto je došlo da blokiranja otvaranja poglavlja 26, odnosno šta je suština problema, teško da ćete dobiti smislen odgovor", ocenio je Stantić i zatražio od vlasti u Beogradu i Zagrebu da "prestanu s političkim ping-pongom", jer on šteti i grajanima Srbije i građanima Hrvatske, a posebno manjinama.

On je upozorio da svaka nova ucena ili olako izgovorena uvreda od nekog visokog funkcionera, svaka laž ili poluistina plasirana kroz tabloide i drugo "medijsko smeće", povećava etničku distancu i predstavlja rizik za svakodnevni, stvarni život pripadnika manjina.

Potpredsednik Hrvatskog demokratskog foruma iz Subotice Zvonimir Perušić ocenio je da je Hrvatska blokadom Srbije zapravo blokirala i hrvatsku nacionalnu zajednicu u Srbiji.

Prema njegovim rečima, da bi neki udžbenik bio odštampan prvo treba da bude napisan, što ovde nije slučaj. "HNV bi trebalo da nađe istoričare i druge stručnjake koji će napisati 30 odsto sadržaja udžbenika za nastavu na hrvatskom jeziku", rekao je Perušić i optužio političke čelnike Hrvata u Srbiji za "etnobiznis".

Predsednik HNV-a Slaven Bačić rekao je ranije da očekuje da će problem sa udžbenicima biti rešen već početkom sledeće godine, jer su dobili obaveštenje iz Ministarstva prosvete i Zavoda za izdavanje udžbenika da će procedura oko udžbenika biti ubrzana.

On je podsetio da je problem udžbenika otvoreno pitanje na koje se ukazuje više od 10 godina i da se na tom pitanju zaista počelo raditi pre dve godine, a da su 2012. godine problem rešavali iz budžeta Hrvatske, jer "Ministarstvo prosvete Srbije nije imalo sluha da refundira ta sredstva".

Predsednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov rekao je da bi Srbija trebalo da izda 186 udžbenika za sve nivoe obrazovanja na hrvatskom jeziku i da je to najbolji način da bude otvoreno poglavlje 26 posvećeno obrazovanju, odnosno da Hrvatska povuče blokadu.

Na pitanje da li se odgovornost za problem sa udžbenicima može pripisati i HNV-u, Žigmanov je kazao da takve optužbe dolaze od "minornih osoba i organizacija", koje ne poznaju elementarne stvari u funkcionisanju države.

"Država Srbija je odgovorna, nikako HNV. To su zlonamerne insinuacije koje služe za skretanje pažnje sa odgovornosti države, Ministarstva prosvete, Zavoda za izdavanje udžbenika, Agencije za razvoj obrazovanja. Oni treba da osiguraju sve uslove da udžbenici budu odštampani", rekao je Žigmanov.

On je ocenio da bi tek po osnivanju Katedre za hrvatski jezik i književnost bile ispunjene sve pretpostavke za kvalitetno obrazovanje Hrvata, jer takve katedre imaju sve ostale nacionalne zajednice u Vojvodini.

Potpredsednica Odbora za obrazovanje HNV-a Jasna Vojnić ocenila je ranije da bi elektronske verzije udžbenika na hrvatskom jeziku za gimnaziju doprinele kvalitetu nastave i smanjenju dosadašnje komplikacije pri nabavci udžbenika.

"Budući da smo svesni koliki bi to trošak bio za izdavača, spremni smo da izradimo samo elektronske verzije udžbenika za gimnaziju, što bi uveliko doprinelo kvalitetu nastave i olakšalo dosadašnje komplikacije po pitanju udžbenika učenicima i nastavnicima", kazala je Jasna Vojnić.

Nastava na hrvatskom jeziku u Srbiji započeta je pre 13 godina i odvija se u pojedinim osnovnim i srednjim školama na teritoriji gradova Subotica, Sombor i Sremska Mitrovica, kao i opština Bač i Apatin.

Manjine koje imaju nastavu na svom jeziku u Srbiji imaju mogućnost dodavanja 30 odsto nacionalnog nastavnog sadržaja u školski program. Ali, pošto 30 odsto sadržaja u udžbenicima za hrvatski nastavni plan u najvećem broju slučajeva još nije napisan, nastavnici su za VOICE kazali da moraju da improvizuju.

VOICE je podsetio da je o stanju udžbenika na hrvatskom jeziku u Srbiji, sadašnji hrvatski premijer Andrej Plenković govorio i sredinom 2015. godine, tada kao poslanik u Evropskom parlamentu.

Kao član Kluba zastupnika Evropske narodne stranke Plenković je tada naveo da je obrazovanje na jeziku manjina jedan od ključnih aspekata zaštite manjinskih prava u Srbiji, a posebno za hrvatsku nacionalnu manjinu zbog nerešenog pitanja udžbenika, kao i profesionalnog obrazovanja učitelja na hrvatskom jeziku.

Plenković je tada rekao i da Ministarstvo prosvete Srbije ne finansira prevod niti štampanje udžbenika na hrvatskom i dodao da to nije slučaj s udžbenicima na drugim manjinskim jezicima.

Ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Srbije Mladen Šarčević je nakon hrvatske blokade poglavlja 26 ocenio da se u Srbiji vodi računa o manjinama, da ostvaruju svoja prava, dok je tvrdnja o nedostatku udžbenika na hrvatskom jeziku "samo farsa".

"Sva prava koja smo obećali, ispunjavamo. Imate ono što se zove mala manjina, koja nema kapacitet, kao recimo Mađari, da njihov nacionalni savet pomogne da se te stvari urade brže, jer mi tom brzinom ne možemo raditi knjige, kao što je čitanka hrvatskog jezika. To moraju oni da urade, a mi imamo tehničku ulogu u tome", rekao je Šarčević.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...