Blokada kartica sačuvala je novac od napada hakera

Izvor: Blic, 17.Dec.2011, 03:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Blokada kartica sačuvala je novac od napada hakera

Nekoliko najvećih banaka u Srbiji blokiralo je platne kartice kompanije „Viza“ i „Masterkard“ određenom broju klijenata iz bezbednosnih razloga. Radi se, tvrde, o meri opreza, kako ne bi došlo do zloupotreba, zbog napada na bazu podataka u centralnoj i istočnoj Evropi. Banke pozivaju klijente, koji dobiju SMS obaveštenje, da odu u naznačenu ekspozituru i zamene kartice i to u njihovom trošku. Pretpostavlja se da je reč >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << o nekoliko hiljada korisnika u Srbiji, a oni će nove kartice dobiti do kraja iduće nedelje.

Prema saznanjima "Blica”, već nekoliko nedelja u bankama traju mere opreza i pojačan nadzor korišćenje kartica. Banke su od kartičarskih asocijacija dobile informaciju o napadu na bazu podataka lanca benzinskih pumpi, prisutnog u više država centralne i istočne Evrope (region od Nemačke do Turske) sa više od 1.500 prodajnih mesta i to poslednjih nekoliko meseci. Nezvanično, reč je o OMV.

- Oko polovine svih plaćanja u OMV su bezgotovinska plaćanja. Na licu mesta sprovodimo sveobuhvatne bezbednosne mere za transakcije karticama koje se zasnivaju na međunarodnim standardima. Podaci sa kreditnih kartica korisnika se ni u jednom trenutku ne čuvaju u internim sistemima OMV-a. Prenose se do nadležne banke u šifrovanom obliku. Spoljni eksperti su odmah počeli da proveravaju sisteme, ali do sada nije pronađeno da je sistem nebezbedan. OMV čini sve kako bi se razrešilo ovo pitanje - rečeno je "Blicu” u ovoj kompaniji.

I zakon štiti

Novim Zakonom o zaštiti korisnika finansijskih usluga predviđena je veća zaštita korisnika kartica. Tako će vlasnik kartice snositi gubitak najviše do 15.000 dinara u slučaju neovlašćenog korišćenja platne kartice i ako je zloupotrebu prijavio odmah, a najkasnije u roku od 45 dana od zaduženja. Takođe, neće snositi ni posledice neovlašćenog korišćenja kartice ako mu banka nije omogućila da u svakom trenutku prijavi gubitak. Moći će i da bez naknade ugasi platnu karticu.

Upozorenje

Više centrala banaka u istočnoj Evropi upozoreno je od centra kompanije „Viza" da je u toku istraga "potencijalnog kršenja bezbednosti” koje može da ugrozi vlasnike „viza" kartica širom istočne Evrope. Rumunska banka u državnom vlasništvu CEC je u procesu blokade i izdavanja 17.000 novih kartica.

U Srbiji ima 828.560 korisnika kartica. Građani su tokom ove nedelje dobili obaveštenja od banaka preko SMS, da dođu i zamene kartice zbog mogućih zloupotreba.

Tužilac za visokotehnološki kriminal Branko Stamenković za "Blic” kaže da nijedna banka ili pravno lice do sinoć nije podnelo tužilaštvu prijavu da je izvršena krivično delo zloupotrebe platnih kartica, ali da oni proveravaju navode i činjenično stanje. Na pitanje da li će tužilaštvo odmah poduzeti neke posebne mere, on kaže da ono može da preduzme samo one mere koje su im zakonom date - otkrivanje počinioca i njegovo krivično gonjenje.

Razloga za brigu građana nema, sudeći po rečima Saše Živanovića, načelnika Odeljenja za borbu protiv visokotehnološkog kriminala MUP-a, koji ističe "da je sistem u Srbiji siguran”.

- Iz iskustva naše policije smatram da su sve banke u Srbiji izuzetno dobro zaštićene - kaže Živanović.

Do sada su obaveštenja svojim klijentima poslale Inteza, Komercijalna, Rajfajzen, Hipo Alpe-Adrija, Unikredit.

U dosad najvećoj zloupotrebi 110 optuženih

Najveća organizovana zloupotreba platnih kartica dobila je epilog u oktobru ove godine u SAD podizanjem optužnice protiv 110 osoba. Koristeći podatke o platnim karticama dobijenih od kriminalnih grupa iz velikog broja država u svetu, a koji su nabavljeni na crnom tržištu, ovi prevaranti ukrali su više od 13 miliona dolara u robi i uslugama. Pre razbijanja ovih kriminalnih organizacija, najveći skandal u svetu sa platnim karticama takođe se dogodio u SAD. Albert Gonzales (30), zajedno sa svojim saradnicima, od 2005. do 2007. uspeo je brojnim kompjuterskim programima da ukrade i preproda na crnom tržištu više od 170 miliona platnih kartica firme "Hartland pejment sistems”, napravivši joj štetu od oko 12,6 miliona dolara. Gonzales je marta 2010. osuđen na 20 godina zatvora.

Zamena

- Pokušao sam na bankomatu da podignem novac, međutim dobio sam obaveštenje da je moja "viza” kartica ukradena. Ubrzo mi je stigao SMS, gde me je banka obavestila da dođem u ekspozituru i da će mi tamo o njihovom trošku zameniti karticu. Za jedan dan sam to uradio. Karticu sad ponovo uveliko koristim - priča za "Blic” Miloš Š., klijent Rajfajzen banke koji je poruku dobio prošle nedelje.

Reagovanje

U ovoj banci ističu da su organizovali hitnu izradu novih kartica, tako da će ih klijenti dobiti najkasnije do kraja sledeće nedelje, o čemu će biti obavešteni. Oni koji žele da karticu da ipak koriste, to mogu da učine na sopstvenu odgovornost.

- Obavešteni smo kao i sve banke u Evropi da postoji mogućnost da je određeni broj podataka o platnim karticama kompromitovan, pa smo reagovali proaktivno - naglašavaju u Intezi.

U Komercijalnoj banci kažu da su o opasnosti obavestili 2.000 korisnika.

- Ništa se ne događa što bi bio razlog za preteranu paniku - kaže za "Blic” Goran Milićević, direktor marketinga Komercijalne banke.

I u Unikredit banci su blokirali jedan broj „viza" kartica iz preventivnih razloga, a u međuvremenu klijenti mogu da podignu novac u ekspoziturama. Slično je na obaveštenje o opasnosti reagovala i Hipo Alpe-Adrija. U narednih nekoliko dana i klijenti Erste banke, čiji su podaci potencijalno ugroženi dobiće nove kartice, bez prekida korišćenja kartica. Reč je o dva do tri odsto od ukupnog broja kartica koje je izdala ova banka. Sosijete ženeral takođe prati razvoj situacije.

Povezane vesti: Tužilac: Građani treba pažljivo da koriste kartice Hakeri upali u bankarski sistem? Prosečan račun plaćen karticom u inostranstvu 90 evra

Nastavak na Blic...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.