Sudije i tužioci nisu spremni za  primenu novog medijskog zakona

Izvor: Blic, 02.Sep.2009, 06:10   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Sudije i tužioci nisu spremni za primenu novog medijskog zakona

Sudije i tužioci u Srbiji još nisu spremni da vode postupke po novim odredbama Zakona o informisanju koji stupa na snagu naredne sedmice. Izuzetak je jedino Trgovinski sud. Upravo usvojenim zakonom iznenađeni su i novinari i urednici medija u regionu. Kako kažu, pod takvim rigoroznim uslovima i kaznama oni bi u svojim zemljama morali da angažuju čitave vojske advokata.

Stevo Đuranović, predsednik Trgovinskog suda u Beogradu, kaže za „Blic" da su u tom sudu sudije >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << potpuno spremne da vode postupke po novim odredbama Zakona o informisanju.

- Naš sud je sposoban da donosi odluke u tim postupcima i verujem da je u poslednje tri godine opravdao poverenje. Moje lično mišljenje je da mediji moraju da imaju punu slobodu, a videćemo u sudskoj praksi kako će to izgledati - kaže sudija Đuranović.

Međutim, sudija Dragana Boljević, predsednica Društva sudija Srbije, kaže za naš list da sudije nisu upoznate jer nije bilo nikakva javne rasprave.

- Ni Društvu sudija, ni Okružnom sudu u Beogradu, gde radim, nije dostavljen predlog zakona. Nismo pitani za mišljenje. Bojim se da će se opet kola slomiti na sudijama, koji će biti prinuđeni da svojim odlukama zatvaraju neke medije - kaže sudija Boljević.

U okružnim i opštinskim sudovima koje smo kontaktirali navode da još nisu upoznati sa novim odredbama zakona.

U tužilaštvima kažu da su tek počeli da se upoznaju sa novim odredbama.

I u zemljama regiona odjeknula je vest o oštrijim kaznama za naše novinare i medije.

- Vaš novi zakon je drakonski. Sa takvim zakonom prilično bismo se nesigurno osećali. I ovako se za svaki tekst konsultujemo sa advokatom, a za ovako nešto celu vojsku advokata bismo morali da imamo - kaže Nenad Polimac, glavni urednik „Globusa".

Slavica Lukić, novinar „Globusa", kaže da sada u Srbiji sudska presuda može da ugasi jednog izdavača.

- Razlika između vašeg i na­šeg zakona je u tome što vi ne smete a mi smemo da, ukoliko imamo dovoljno argumenata, i pre presude nazovemo nekoga lopovom ili ubicom - kaže Slavica Lukić, novinar „Globusa".

Zakon o medijima u Hrvatskoj propisuje najvišu novčanu kaznu milion kuna (120.000 evra), i to za vlasnika medija koji u propisanom roku ne prijavi prosečni tiraž, imena vlasnika deoničara. Ovom kaznom sankcioniše se i medij koji povredi privatnost, dostojanstvo, ugled i čast dece i mladih. Druge kazne su manje i idu najviše do 12.000 evra.

Slovenija takođe ima zakon o medijima, ali on ne predviđa značajnije kazne.

- Imali smo situaciju da se kazneni zakon proširio na područje medija u nekim slučajevima, ali nova vlada nije imala intenciju da primeni taj zakon na novinare - kaže Marko Milosavljević, profesor Fakulteta društvenih nauka u Ljubljani.

U Švajcarskoj, kako tvrdi advokat Drik Martin iz Ciriha, novinarski prestupi su regulisani odredbama raznih zakona, pa su tako za klevetu predviđene kazne do 180 dnevnih zarada ili do tri godine zatvora.

Lider Jedinstvene Srbije Dragan Marković Palma izjavio je juče za „Blic" da nikada neće tužiti novinare, bez obzira na to šta objavili protiv njega.

- Kada nisam tužio zbog objavljivanja priče o tome kako mi je Vlada dala pare za žirafu, što je bila laž, onda ih neću tužiti ni zbog čega drugog - zaključio je Palma.

Kazne po Zakonu o informisanju

- za klevetu i uvredu od 2.000.000 do 20.000.000 dinara;

- za privredni prestup (ako se neko oglasi krivim pre presude), ako je prestup učinjen prvi put, predviđena je uslovna osuda uz obavezu objavljivanja presude.

Najmanja predviđena kazna u pisanim medijima od 25 do 100 odsto vrednosti ukupnog prodatog tiraža na dan objavljivanja informacije i ukupna vrednost prodatih oglasa u tom broju:

- U elektronskim medijima - od 25 do 100 odsto ukupne vrednosti prodatih oglasa na dan objavljivanja informacije;

- Ako je informacija objavljena na naslovnoj strani, najveća kazna za pisane medije je od 25 do 100 odsto ukupne vrednosti tiraža i oglasa u periodu od sedam dana;

- U elektronskim medijima od 25 do 100 odsto ukupne vrednosti prodatih oglasa nedelju dana od objavljivanja informacije;

- Predviđene su kazne za odgovorne urednike, za klevetu i privredni prestup od 200.000 do 2.000.000 dinara, a za ostale prekršaje od 1.000.000 do 10.000.000 dinara.

Nastavak na Blic...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.