Izvor: Nezavisne Novine, 19.Dec.2016, 21:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

"Šta god radio, deca ti se rađala"

Iako u Banjaluci u sklopu JU Centar za predškolsko vaspitanje i obrazovanje egzitiraju 22 vrtića, broj djece na listi čekanja premašio je 2.000, ali to nije najveći problem, jer u trećini lokalnih zajednica u RS čak i ne postoje javne predškolske ustanove.

Koliko je stanje alarmantno u oblasti predškolskog vaspitanja, govori  podatak da čak u 20 lokalnih zajednica nema javnih vrtića, dok neke od njih nemaju ni privatne vrtiće.

U takvim slučajevima u malim opštinama >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << u kojima postoji ovaj problem djedovi i bake uglavnom zamjenjuju tete zaposlenim roditeljima.

Mišljenja u vezi s tim da li je za dijete bolje da boravi u kolektivu ili da bude "izolovano" kod kuće su podijeljena, ali ipak prevladavaju ona da je bolje da jedan period prije škole djeca provedu u vrtiću.

Čak i stručnjaci savjetuju da je za socijalizaciju i psihofizički razvoj djeteta veoma bitan boravak sa vršnjacima prije sjedanja u školske klupe.

Opštinske vlasti koje imaju probleme ove prirode pravdaju se zakonskim regulativama, koje ih uslovljavaju u pogledu prostora, broja zaposlenih kao i komplikovanom procedurom za otvaranje javnih vrtića.

Elem, nije nedostatak javnih vrtića najveći problem trećine lokalnih zajednica u Srpskoj, jer ono što neke male opštine zaista treba da zabrine je nedostatak mališana koji bi ih pohađali.

Zbog loše ekonomske situacije, mladi u potrazi za boljim životom napuštaju rodna mjesta, koja nekoliko godina kasnije ostaju pusta pa se u lokalnim školama svake godine upisuje sve manje mališana.

Iz toga razloga vrtići pojedinim lokalnim zajednicama praktično nisu ni potrebni, jer se djeca koja bi ih mogla pohađati mogu na prste izbrojati.

Kada je u pitanju otvaranje novih predškolskih ustanova, pored zakonskih olakšica, koje bi, sudeći prema spomenutoj statistici, trebalo da budu transparentnije, jednako je važno i napraviti odgovarajuću strategiju kako bi se zaustavio odlazak mladih, a broj djece u malim opštinama povećavao.

Na kraju krajeva, bez dječjih osmijeha ni prostor prilagođen mališanima ne bi služio svrsi, a ni bakama i djedama ne pada teško da budu "teta".

Ono što je važnije od prostora je čuvena "Zdravica srpskom narodu" Ljubivoja Ršumovića: "Šta god radio, deca ti se rađala".

Nastavak na Nezavisne Novine...