Spasavanje zajedničke valute

Izvor: RTS, 26.Okt.2011, 13:58   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Spasavanje zajedničke valute

Lideri zemalja Evropske unije na vanrednom samitu u Briselu traže rešenje za dužničke krize u evrozoni. Pojedini evropski zvaničnici sumnjaju da će biti postignut bilo kakav sporazum.

Lideri 27 zemalja članica Evropske unije će, u drugoj rundi vanrednog samita u Briselu posvećenog rešavanju dužničke krize u evrozoni, pokušati da donesu konkretne mere za spasavanje zajedničke valute. Ipak, mnogi sumnjaju >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << da će sporazum biti postignut, posebno posle otkazivanja sastanka ministara finansija Evropske unije.

Za kompromis je neophodan plan za izlazak iz krize čiji ključni delovi, međutim, nisu usaglašeni. Francuska i Nemačka traže da Italija, kao treća po veličini evropska ekonomija, učini više na smanjenju ogromnog duga. Berluskoni poručuje da Italiji niko ne treba da drži lekcije.

"Najveći pojedinačni problem za evro nije toliko Italija, koliko italijanska vlada. Kada bi se Berluskoni povukao sa vlasti to bi donelo mogućnost za traženu akciju koju zahteva Evropska unija", ističe Džejms Valtson, politički analitičar u Rimu.

Portparol Evropske komisije Amadeu Altafaj kaže da će ono što se događa u Italiji uticati na sve druge zemlje evrozone.

Članice evrozone nisu postigle dogovor o povećanju Evropskog fonda za finansijsku stabilnost iz kojeg se daju pozajmice prezaduženim državama; bez tog dogovora, ni članice Unije koje ne koriste evro, ne pristaju na plan o dokapitalizaciji banaka.

"Ne smemo da dozvolimo da Grčka propadne, jer bi se dogodio domino efekat što bi za Evropu bilo katastrofalno. Danas moramo da olakšamo grčki dug'', kaže Alen Žipe, ministar spoljnih poslova Francuske.

Premijer Grčke Jorgos Papandreu kaže da želi da okrene novu stranicu kako bi Grčka i Evropa krenule napred.

Lideri evrozone zatražiće od Evropske centralne banke da nastavi s programom kupovine italijanskih i španskih obveznica na sekundarnom tržištu duga. Nemačka je pak, protiv toga, jer ne želi da političari odlučuju šta jedna nezavisna institucija treba da radi u rešavanju dužničke krize.

Nastavak na RTS...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.