Šešelj ponovo u sudnici

Izvor: RTS, 05.Maj.2011, 08:57   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Šešelj ponovo u sudnici

Postoji dovoljno dokaza koji Šešelja terete za progon, prisilno premeštanje i deportacije nesrba, rekao sudija Antoneti. U obrazloženju mišljenja sa kojim se nisu složila ostala dva člana sudskog veća, Antoneti rekao da bi Šešelja u ovoj fazi postupka oslobodio po šest od devet tačaka optužnice.

Tužilaštvo u Hagu je izvelo dovoljno dokaza o odgovornosti Šešelja za progon, prisilno premeštanje i deportacije nesrba u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH 1991-93. godine, rekao >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << sudija Antoneti u obrazloženju svog izdvojenog mišljenja, nakon što je sudsko veće Haškog tribunala odbilo zahtev Vojislava Šešelja da bude oslobođen.

Predsedavajući Žan Klod Antoneti rekao je da bi Šešelja u ovoj fazi postupka oslobodio po šest od devet tačaka optužnice, a da bi zadržao tri tačke optužnice.

Te tri tačke lidera Srpske radikalne stranke terete za progon, prisilno premeštanje i deportacije nesrba u Zvorniku, Vukovaru, Nevesinju, širem području Sarajeva i vojvođanskom selu Hrtkovci.

Sudija Antoneti rekao je da bi Šešelja, usled nedostatka dokaza, oslobodio po šest tačaka optužnice - za ubistva, mučenje, okrutno postupanje, bezobzirno razaranje sela ili pustošenje koje nije opravdano vojnom nuždom, uništavanje verskih objekata i pljačkanje javne ili privatne imovine.

Antoneti je, u izdvojenom mišljenju kojim se delimično suprotstavio odluci drugo dvoje sudija, rekao da Tužilaštvo nema dokaze da je optuženi bio član udruženog zločinačkog poduhvata, koji je za cilj imao proterivanje nesrba.

Takav zaključak, Antoneti bazira na argumentu da Šešelj i Milošević nisu imali zajednički cilj tokom rata devedesetih godina, jer je Milošević bio za očuvanje Jugoslavije, dok je Šešelj bio za Veliku Srbiju.

Progon iz Hrtkovaca 

Osvrćući se na optužbu da je Šešelj progonio Hrvate iz vojvođanskog sela Hrtkovci, predsedavajući sudija je primetio da i u dokumentima tužilaštva piše da je policija iz Sremske Mitrovice bila raspoređena u selu kako bi štitila nesrpsko stanovništvo.

Po Antonetiju, to pokazuje da "nije bilo zajedničkog delovanja i zavere" između Miloševićeve vlasti i tadašnjeg opozicionara Šešelja, jer "daleko od toga da je vlast pomagala Šešelju, ona mu je pravila prepreke šaljući policiju".

Optuženi u to vreme nije imao nikakvu političku i vojnu vlast i nije imao mogućnost da izdaje naređenja, rekao je Antoneti.

"To znači da je Šešelj svoju kampanju diskriminacije sprovodio sam, sa svojim dobrovoljcima", naznačio je sudija. 

Antoneti je rekao da bi, u slučaju Hrtkovaca, Šešelja mogao, na osnovu do sada viđenih dokaza, osuditi za proterivanje 488 hrvatskih meštana, zato što za preostalih 233 nije dokazano kuda su otišli.

Antoneti je naveo i da je u presudi "vukovarskoj trojci" Tribunal utvrdio da nije postojao udruženi zločinački poduhvat optuženih oficira JNA sa paravojskama, uključujući i Šešeljeve dobrovoljce, sa ciljem ubijanja hrvatskih zarobljenika na Ovčari.

"Ako ga tu nije bilo, kako bi onda u ovom predmetu mogao postojati", rekao je Antoneti.

Odbijen Šešeljev zahtev

Odlukom većine, glasovima dva prema jedan, pretresno veće juče je u potpunosti odbacilo Šešeljev zahtev za oslobađanje posle polovine suđenja, ocenivši da su tužioci u nedavno okončanom postupku izveli dovoljno dokaza za svih devet tačaka optužnice.

Šešelj je u devet tačaka optužen za ubistva, mučenje, okrutno postupanje, bezobzirno razaranje sela ili pustošenje koje nije opravdano vojnom nuždom, uništavanje verskih objekata i pljačkanje javne ili privatne imovine. Ta dela kvalifikovana su kao zločini protiv čovečnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.

Suđenje Šešelju trebalo bi da bude nastavljeno dokaznim postupkom odbrane. Međutim, Šešelj je najavio da neće podnositi odbranu, ukoliko, kako kaže, njegova statusna prava ne budu ispunjena.

Šešelj je u pritvoru Tribunala od 24. februara 2003. godine, kada se dobrovoljno predao odmah pošto je u Hagu objavljena optužnica protiv njega. Suđenje Šešelju počelo je u novembru 2007. godine, posle jednog neuspešnog pokušaja i štrajka glađu optuženog.

Nastavak na RTS...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.