Predizborni planovi za srpsku industriju

Izvor: RTS, 11.Apr.2012, 22:57   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Predizborni planovi za srpsku industriju

I vlast i opozicija saglasni da se kriza može prevazići investicijama u industriju, javnim privatnim partnerstvom i izgrdnjom infrastrukture.

O tome kako pokrenuti industriju u Srbiji i koje su to grane industrije koje Srbiji mogu da obezbede bolju budućnost u predizbornom Oku govorili su Jorgovanka Tabaković za koaliciju "Pokrenimo Srbiju - Tomislav Nikolić", Nenad Popović, koji je predstavljao listu >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << "Demokratska stranka Srbije - Vojislav Koštunica" i Goran Radosavljević ispred koalicije "Izbor za bolji život - Boris Tadić".

Jorgovanka Tabaković iz SNS-a smatra da u ekonomiji nema čaronog leka i čarobnog štapića, ni promena koje mogu trenutno da poboljšaju stanje, jer se posledice loših postupaka ne vide trenutno, već imaju dugoročne posledice.

"Da bi mogli da krenete od jedne tačke, vi morate da napravite popis zatečenog stanja kako se greške ne bi ponavljale. Učešće industrijske porizvodnje u bruto društvenom proizvodu treba da bude 40 odsto, umesto sadašnjih trinaest, potrebno je preduzeti konretne mere subvencionisanja gde će se videti efekti, gde ćete poreskom politikom stimulisati ulaganja i videti ko su konkretni kupci vaše robe", objašnjava Tabaković.

Goran Radosavljević iz DS-a kaže da je ta stranka 2008. godine zatekla privredu koja je bila zasnovana na uslugama, da je proizvodnja bila okrenuta na dobra koja se ne mogu prodati i da je rezultat toga je nizak izvoz i nisko učešće industrije.

Prema rečima Radosavljevića taj program je promenjen i pokrenuto je subvencionisanje stranih direktnih investicija koje su pre svega usmerene u izvoz, industriju i u dobra koja mogu da se izvoze. Kao rezultat toga predstavnik liste "Izbor za bolji život" navodi "Fijat", "Grunfus", "Beneton".

"Struktura stranih direktnih investicija se u poslednje četiri godine značajno promenila, jer je donet program reindustrijalizacije, koja podrazumeva nove grane industrije, automobilsku,  elektronsku i industriju visoke tehnologije, ali su tu i tradicionalne grane industrije kao što su prerađivačko-prehrambena i metalska industrija", navodi Radosavljević.

Nenad Popović iz DSS-a kaže da je ta stranka izradila program "Nova industrijalizacija" jer je to ključni problem opstanka i budućeg razvoja srpske privrede i ističe da je to je glavni izazov buduće Vlade. Program je baziran na dva ključna cilja i to su zapošljavanje i razvoj domaće privrede, rekao je Popović.

"Da bi se to ostvarilo potrebna su ulaganja u četiri ključne privredne grane: građevinarstvo, infrastrukturu, energetiku i poljoprivredu, jer te četiri grane zapošljavaju 90 odsto radno sposobnog stanovništva i zapošljavaju preko 90 osdsto domaće privrede", kaže Popović.

Pokretanje privrede Demokratska stranka Srbije vidi kroz okretanje velikim privrednim sistemima kao što su "Ju Es Stil", "Simpo", "Jumko" i drugi.

"Potrebne su nam tri institucije koje mogu da pomognu ponovom razvoju velikih privrednih sistema: interventni fond za pomoć velikim privrednim sistemima, drugi je razvojna banka za pomoć malim i srednjim preduzećima sa dugoročnim kreditima i izvozna banka za zdravi deo srpske privrede", kaže Popović.

U Srpskoj naprednoj stranci tvrde da su razlog lošeg stanja u privredi subvencionisane kamate iz budžeta ili likvidnost onih koji su već veliki.

"Finansiranje industrije treba da se ostvaruje subvencijama koje se ostvaruju ne samo iz kredita, već kroz javno privatna partnerstva kroz gradnju sturkture i koncesije, kroz ulaganje u energetski sektor", kaže Jorgovanka Tabaković.

Ona smatra da država mora kroz pružanje pomoći putem određivanja zemljišta, davanjem po nižoj ceni i zakupa na sto godina, ono što su inače troškovi koji ulaze u državnu kasu, podrži pokretanje novih poslova.

Radosavljević je podsetio da su sa pravne strane neki uslovi za razvoj privrede već ostvareni, kao što je zakon o javnim privatnima pratnerstvima i koncesijama, kao i o razvojnoj banci, i da je to osnova da se i praktično vide rezultati.

Projekat koji će prvi doneti neke koristi je "Fijat" koji će otvoriti nekoliko hiljada radnih mesta, što direktno fabrici, što indirektno, da će za Srbiju to konkretno značiti preko dve milijarde izvoza, tvrdi predstavnik liste Demokratske stranke.

Nenad Popovoić iz Demokratske stranke Srbije smtra da su za pokretanje industrije najbitnija sredstva jer je glavni problem cele rpivrede danas likvidnost, kako malog tako i velikog privrednog sistema.

"Mora se stvoriti osnova za privlačenje investicija - direktnih stranih i kreditnih sredstava, ali koja moraju biti uložena isključivo u privredu, jer kad privreda radi ona može da vraća kredite", objašnjava Popović.

On smatra da se u narednih pet do deset godina ne može računati na sredstva iz Evropske unije zbog krize, i da sredstva treba privlačiti tamo gde ih ima, a prema njegovim rečima to je Rusija, odakle, ukoliko dođu na vlast planiraju da privuku 10 milijardi kreditnih sredstava.

Popović podseća da je osnova za to proglašenje političke neutralnosti i da je bitno da Srbija ne bude članica Evropske unije jer se na taj način gubi oko 500 miliona evra od primene Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a indirektno jer su konkurencijom velikih zapadnih kompanija izgubljena i radna mesta i zatvorena mnoga preduzeća.

Trend dolaska velikih kompanija u Srbiju bio je da su sa sobom dovodili partnere koji su proizvodili komponete, što je po mišljenju svih gostiju trebalo da rade domaći proizođači, ali da se takvi uslovi stranim partnerima nisu mogli postavljati.

Nenad Popović smatra da je rešenje problema u ponudi konkurentskih prednosti, dobra radna snaga koja niej skupa, i glavnu prednost, tržište od 250 miliona ljudi.

Jorgovanka Tabaković ističe da je neophodno vratiti ugled inženjerima i radnicima.

"U Srbiji je potcenjeno inženjersko zvanje, kao i zvanje radnika u smislu obrazovanja i plaćanja,  jer je sada najpopularnije raditi u nekim finansijskim uslugama, u bankarstvu", rekla je Tabaković.

Prema njenim rečima, pre svega potrebna je Razvojna banka, koja će se zasnivati na sredstvima četiri banke koje su u stečaju već deset godina i sredstvima kojima država raspolaže kao depozit, a ne na kreditima.

U okviru privrede koja polako već staje na noge, Radosavljević napominje da se i namenska industrija oporavlja i podseća da je u 2011. godini posle "Ju Es Stila" bila najuspešnija.

Nenad Popović iz Demokratske stranke Srbije očekuje prve rezultate oporavka u drugoj godini,  ali da na povratak na nivo iz 2004. i 2005. godine treba četiri, pet godina.

Jorgovanka Tabaković smatra da se kriza može prevazići promenom trenutnog ekonomskog sistema, sa trošenja na štednju, sa kredita na javno-privatno partnerstvo i na investicije u industriju i infrastrukturu.

Goran Radosavljević kaže da je potrebno staviti politiku industrijalizacije, pokretanje investicija koje su okrenute prema izvozu i izgradnja infrastrukture.
Pogledaj vesti o: Boris Tadić

Nastavak na RTS...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.