Počast ruskim arhitektima

Izvor: RTS, 29.Mar.2011, 09:57   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Počast ruskim arhitektima

Znamenite zgrade u Beogradu dobiće spomen ploče sa imenima ruskih arhitekata, koji su ih projektovali. Skupština grada Beograda prihvatila je predlog ambasadora Aleksandra Konuzina i prva tabla biće postavljena na zgradi Ministarstva spoljnih poslova.

U Beogradu se mogu prepoznati uticaji različitih stilova i epoha, a jedan od najznačajnijih  došao je iz Rusije. Između dva svetska rata, ruski arhitekti obeležili su arhitekturu u prestonici.

Ambasador >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << Aleksandar Konuzin predložio je da se te zgrade obeleže spomen pločama, a Skupština grada Beograda je to prihvatila. Prva tabla biće postavljena na zgradi Ministarstva spoljnih poslova.

Posle oktobarske revolucije u Srbiju je došlo oko 50.000 ruskih izbeglica, uglavnom školovanih. Među njima je bilo arhitekata koji su značajna dela za sobom ostavili u Moskvi i Petrogradu.

Zgrada Patrijaršije izgrađena je 1934. godine, po projektu Viktora Lukomskog, na mestu nekadašnje mitropolije. Valerij Staševski projektovao je oko 2.000 objekata, među kojima i Rusku crkvu na Tašmajdanu.

Istoričar umetnosti Gordana Gordić kaže da je kralj Aleksandar Karađorđević želeo arhitekturom da pokaže snagu države i njemu je bila potrebna zgrada da pokaže tu monumentalnost i snagu.  

Vasilij Baumgarten projektovao je zgradu Generalštaba i Dom ruske kulture koji je bio najznačajnija institucija ruskih izbeglica u Beogradu.

Najveći uticaj ostavio je Nikolaj Krasnov koji je projektovao palatu Ministarstva finansija gde se danas nalazi Vlada Srbije i zgradu preko puta u kojoj su bila smeštena Ministarstva šuma i ruda, poljoprivrede i voda, a gde je danas Ministarstvo spoljnih poslova.

Njegova dela su i enterijeri Narodne skupštine i Starog dvora na Dedinju.

"Zamislite Beograd bez Krasnova i Baungartena, bez Samojlova. Na šta bi ličio Beograd bez Generalštaba, bez portalnih građevina na uglu Miloševe i Nemanjine, ličio bi na jednu bezličnu veliku varoš. Zato je ta inicijativa jako dobra", objašnjava arhitekt Mihajlo Mitrović.

Ruski emigranti, arhitekte u Beogradu, dali su neprocenjiv doprinos napretku i širenju novih tendencija u srpskoj arhitekturi, a na njihov značaj ukazuje i činjenica da je većina zgrada koje su projektovali proglašena spomenicima kulture.
Pogledaj vesti o: Ambasador Rusije

Nastavak na RTS...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.