Pansioni za brzo umiranje

Izvor: Vesti-online.com, 03.Sep.2010, 07:29   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Pansioni za brzo umiranje

Novine su pune oglasa u kojima se starim ljudima koji više ne mogu da vode računa o sebi nude "udoban smeštaj u zelenoj oazi mira", obično nadomak Beograda. Iza ovog opisa nalik na reklamu za prodaju luksuzne vile, obično se kriju oronule kuće, sa tri-četiri prostorije, u kojima svoj kraj čekaju vremešni, uglavnom dementni i teško pokretni pacijenti. Divlji starački domovi... To su najčešće mesta gde starima za velike pare slede skromni obroci i lekovi koje im propisuje osoblje, >> Pročitaj celu vest na sajtu Vesti-online.com << koje je u najmanju ruku obavešteno gde se nalazi dom zdravlja.

Tek kada je 63-godišnja Mirjana Zima 11. avgusta nestala iz staračkog doma "Horizonti" u selu Rakovica, počelo je rešetanje ustanova za brigu o starima, njihovih vlasnika i zaposlenih.

Divlji domovi koji su se po Srbiji namnožili kao gliste posle kiše, u kojima se stari drže u krajnje nehumanim uslovima, prepušteni na milost i nemilost neprofesionalnog osoblja i vlasnika kojima je cilj isključivo zgrtanje para. A takav smeštaj mesečno se naplaćuje i do 600 evra. Nadležne ustanove uglavnom peru ruke, policija je na uviđaj u "Horizonte" došla tek pošto je ovaj starački dom posetio ministar za rad i socijalna pitanja Rasim Ljajić.

A on se o nestanku Mirjane Zime, kao i o seksualnom zlostavljanju nesrećne starice, obavestio iz pisanja medija. x Starica boluje od progresivne demencije i smeštena je u dom pre dve godine. Porodica tvrdi da ju je zlostavljao M. P, koji je takođe stanar doma. U januaru ove godine, naime, radnici su razvaljivali vrata njegove sobe i zatekli ih gole.

Ova priča izazvala je opšte zgražavanje javnosti. Pokrenuto je puno pitanja, od toga koliko takvih domova ima, kako mogu da rade bez dozvole, pa do toga da li ih uopšte neko kontroliše. U Ministarstvu rada i socijalne politike usmerili su nas na njihovu inspekciju. Pet žena u Srbiji i dve u pokrajinama rade kao inspektori ovog Ministarstva i kontrolišu rad državnih i privatnih staračkih domova, ali i centre za socijalni rad, ustanove za decu i one za smeštaj lica ometenih u razvoju.

U Srbiji državnih i privatnih domova zvanično ima 85. U državnom ima mesta za 12.000 korisnika, dok privatni sektor smešta jedva 3.000 ljudi. Suviše malo ako se zna da u Srbiji trenutno živi 320.000 ljudi koji svakodnevno zavise od pomoći i nege drugih. Takođe, u Srbiji ilegalno rade još 103 ilegalna doma za stara i nemoćna lica.

Prema poslednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku, u Srbiji živi 1.200.000 starijih ljudi, a čak 320.000 svakodnevno zavisi od tuđe nege i pomoći, a samo u Beogradu 350.000 ljudi je starije od 65 godina. Ono što je zastrašujuće je da u Srbiji živi više starijih od 65 godina nego mlađih od 15 godina. Od ukupno 161 opštine, u 102 opštine stanovništvo je svrstano u kategoriju duboke demografske starosti, a čak u 38 opština dostiglo je poslednji stadijum najdublje demografske starosti.

Inspektor za socijalnu zaštitu Nena Darmanović ne krije da ih je malo, a posla i previše.

- U Srbiji ima ukupno 41 državni i 44 privatna legalna doma za stare. Divljih objekata ima puno, ali nemoguće je naći sve. Registruju se kod Agencije za privredne registre kao raznorazne agencije, pansioni... Neki od njih, bez obzira na to što nemaju dozvolu, manje-više dobro rade svoj posao, ali ima onih u kojima se starci drže kao u zatvoru. Nikada neću zaboraviti jedan dom, koji smo našli u okolini Obrenovca. Trošna kuća ograđena betonskim zidinama, u kojoj su stanari bili smešteni kao zatočenici u četiri prostorije - kaže Darmanovićeva.

O tome kako stari žive u nekim domovima i kako se o njima staraju, govori i podatak da je 58-godišnja Ilonka Z. 10. juna ove godine umrla od gladi u Domu za negu starih lica u Malim Pijacama kod Kanjiže. Inspektorka Darmanovićeva kaže da se pokreću krivične prijave protiv vlasnika ovakvih objekata, ali one završe u fiokama. Još niko nije kažnjen.

- Samo jedan slučaj završen je osudom, a onda je sudija koji je presudu potpisao, iznenada istu i povukao - kaže Darmanovićeva.

Da su starački domovi i te kako potrebni Srbiji, pokazuje i istraživanje Gerontološkog društva Srbije. Oni su nedavno poslali upitnik na adrese 1.200 ljudi iz imenika "Srbi u dijaspori", sa pitanjem da li nameravate da se vratite u Srbiju. Većina je odgovorila da hoće, a dobar deo njih planira da provede starost u gerontološkim ustanovama.

Jedan naš inženjer iz SAD čak se raspitivao za mogućnost da projektuje i izgradi "Dom za 22. vek" na Zlatiboru - da se pod ogromnom kupolom, sličnoj onoj na Beogradskom sajmu, podignu pansioni za korisnike, ali i stanovi za osoblje.

Ništa bolje nije ni u Hrvatskoj. Nedavno je celu ondašnju javnost šokirala priča o staračkom domu "Rezidencija Kastelan" u Tuheljskim Toplicama, gde u prostoru za 35 ljudi živi stotinak starih i nemoćnih ljudi. Ova priča obelodanjena je nakon što je vitalnu baku od 80 godina porodica smestila u ovaj dom, da bi ona za 10 dana umrla.

Ubrzo su saznali da je u "Kastelanu" umrlo za nekoliko meseci njih 40. U Loparima vlasnik staračkog doma je u prizemlju držao kafanu sa muzikom uživo. Pre nekoliko godina jedna starica je pobegla iz ilegalnog doma za stare u Krašićima. Po njenoj sobi šetali su pacovi, a vlasnici su joj savetovali da pojača televizor, pa ih neće čuti. Kad su u dom strave stigli inspektori, gazda je na njih pustio pse!

Najčešća prevara u celom regionu je sklapanje ugovora o doživotnom izdržavanju, pa pojedini "biznismeni" sklapaju i desetinu takvih ugovora pljačkajući stare i iznemogle do gole kože. Zasad, zakoni kojima bi se regulisala ova oblast ne postoje.

Nastavak na Vesti-online.com...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Vesti-online.com. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Vesti-online.com. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.