Izvor: Nezavisne Novine, 18.Avg.2016, 20:31 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Etnička segregacija djece
Prije četiri godine, na primjeru osnovnih škola Sokolac i Čapljina, u BiH je donesena prva presuda koja potvrđuje diskriminaciju u slučaju etničke segregacije djece u školama, pa je u redovnoj sudskoj proceduri i nakon drugostepenog postupka, izvršnoj i zakonodavnoj vlasti naloženo da zakonske propise uskladi s legitimnim i specifičnim ciljevima obrazovanja.
Dokle seže obavezujuća pravosnažnost u BiH pokazuju egzaktni podaci jer fenomen dvije škole pod jednim krovom više >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << od dvije decenije od rata u mnogim primjerima ustrajava kao jedini održiv model školstva i način da se legitimno ostvare prava.
Na to se pozivaju i Bošnjaci Srebrenice.
Oni su, međutim, u BiH samo posljednji primjer najave škole za svoju djecu, u konkretnom slučaju prebrojanu u 68 odsto u odnosu na djecu iz drugih etničkih grupa.
Iako je prošlo 14 godina od kada je prvi put ukazano da segregacija u obrazovanju nije prihvatljiva u našem procesu priključivanja Evropskoj uniji, isto pitanje je danas izraženije više nego ikad.
Istina, ono nije predmet interesovanja u domenu diskriminacije, društvenih posljedica ili kršenja skih prava, jer ni podjela po etničkoj osnovi, a po svaku cijenu, čini se da više nije problem.
Postala je težnja.
Jednako kao i spomenute evropske integracije?
Rezultati istraživanja, objavljeni u Izvještaju za ska prava Savjeta Evrope 2010. godine, pokazali su da će svaki osmi učenik koji odrasta na taj način izbjegavati kontakt sa drugim nacionalnostima, dok je za ovakav ideološki model, u kojem je nacija primarna odrednica opštih vrijednosti, veoma snažna podrška svih.
I to insistiranje na jezičkoj i etničkoj čistoći efektno je sredstvo manipulacije na svakodnevnom nivou, ipak bez mnogo naučnih i stručnih argumenata, a s ponuđenim rješenjima koja su gora od situacije iz koje se želi izaći.
Ako ipak nije tako, u odbrani nacionalnog identiteta, kao vitalne kategorije, zar ne bi trebalo nužno tretirati i pitanja o uzrocima godišnjeg iseljavanja i do 80.000 mladih u postratnoj BiH, 5.000 manje rođenih od preminulih, više od stotinu odjeljenja u koje nije upisan nijedan prvačić, preko 1.000 praznih studijskih smjerova, paralelan rast stope kriminala, korupcije i nezaposlenosti, obespravljenost izbjeglih, nesprovođenje evropskih presuda za ska prava...
Nastavak na Nezavisne Novine...
