Džudžević postaje Džudžo

Izvor: Politika, 16.Maj.2014, 11:58   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Džudžević postaje Džudžo

Već za desetak dana otići ću u mesnu kancelariju da vratim prezime svojih predaka, kaže predsednik Bošnjačkog nacionalnog veća

Novi Pazar – Predsednik Bošnjačkog nacionalnog veća (BNV) Esad Džudžević najavio je dugoročni nacionalni projekat u kojem je predviđeno da pripadnici ove nacionalne manjine iz svojih prezimena odstrane „nametnute” dodatke „vić” i „ić”. On sam, kaže, postupiće u skladu sa proklamovanim ciljem.
>> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << />
– Već za desetak dana otići ću u mesnu kancelariju da vratim prezime svojih predaka – obećava Džudžević.

On navodi da su se njegovi preci, pradeda i deda prezivali Džudžo, otac Šaban je rođen sa tim prezimenom 1905. godine, a kasnije, kada su srpske „okupacione” snage 1912. godine popalile matične knjige, pridodato mu je „vić”.

Džudžević smatra da su ovi dodaci nasilno pripojeni bošnjačkim prezimenima u poslednjih stotinu godina, odnosno od 1912. godine, od kada je Sandžak u sastavu Srbije i Crne Gore.

– Posle Balkanskih ratova popaljene su matične knjige u kojima su Bošnjaci upisivani sa svojim izvornim prezimenima. Prilikom ponovnog upisa u nove knjige njihovim prezimenima pripojeni su ovi dodaci – kaže Džudžević pozivajući se na istraživanja Društva istoričara Sandžaka, koje deluje pod okriljem BNV-a.

On kaže da je reč o dugoročnom projektu BNV-a, kako bi što veći broj Bošnjaka u Srbiji do narednog popisa stanovništva 2020. godine vratio svoja prvobitna prezimena i time „afirmisao svoje kulturne posebnosti”.

Predsednik Društva istoričara Sandžaka Redžep Škrijelj, profesor na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru, kaže da postoji više izvora na osnovu kojih Bošnjaci mogu doći do svojih starih prezimena bez „ić” i „vić”.

– To su nišani (nadgrobni spomenici) stariji od sto godina na kojima je teško naći sadašnja prezimena.

Zatim, izvori su i tapije i svedočanstva o završenim medresama iz tog perioda i razna druga dokumenti koja se mogu naći u arhivima – kaže Škrijelj.

Hoće li aktuelni „tehnički” predsednik BNV Esad Džudžević biti usamljeni primer promene prezimena ili će njegova kampanja biti masovno prihvaćena među Bošnjacima teško je reći s obzirom na oštre kritike koje na račun ove inicijative stižu upravo od bošnjačkih političkih predstavnika. On računa i na to da je reč o, za građane skupom projektu, jer on znači promenu ličnih karata, pasoša, ostalih isprava i dokumenata. Za brojnije porodice to bi bili visoki izdaci.

– Postoji neka vrsta dogovora sa institucijama u Sarajevu da se ovim projektom obuhvate i Bošnjaci u Bosni i Hercegovini. Naš partner bi mogla da bude Bošnjačka akademija nauka i umetnosti (BANU) – kaže Džudžević, koji je predsedniku BANU Feridu Muhiću povodom 11. maja – Dana bošnjačke zastave, dodelio zlatnu plaketu. Tada je i obelodanio projekat skraćivanja bošnjačkih prezimena.

S. Bakračević

objavljeno: 16.05.2014.

Nastavak na Politika...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.