Voštane figure osvajaju Novi kontinent

Izvor: Politika, 21.Avg.2011, 00:02   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Voštane figure osvajaju Novi kontinent

U godini kada obeležava 250. godišnjicu rođenja Madam Tiso, slavni muzej otvara prvi ogranak u Australiji

Kada je pre dva veka Mari Tiso putovala kroz Britaniju sa svojom izložbom voštanih figura, to je bila neka vrsta putujućih novina. Ljudi su u nedostatku fotografija jedino tako mogli da vide kako izgledaju vladari, vojskovođe i kriminalci. Danas likove iz vesti gledaju na TV, a sa svojim omiljenim zvezdama ćaskaju na Tviteru, pa ipak 10 miliona ljudi godišnje >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << poseti muzeje Madam Tiso da izbliza vide i opipaju junake prošlosti i sadašnjice.

Srećan rođendan, predsedniče: figure Baraka Obame i Merilin Monro

Za ovu atrakciju Londona i drugih gradova nema krize. U godini kada se obeležava 250. godišnjica rođenja Mari Tiso najavljeno je otvaranje prvog muzeja u Australiji, sledećeg maja. Biće to 13. ogranak u svetu, a do tada će možda biti gotov i najavljeni film snimljen na osnovu njene uzbudljive životne priče.

Rođena kao Mari Grošolc u Strazburu 1761, madam Tiso je majstorije s voskom naučila u domu doktora Filipa Kirtijisa u Bernu, gde je njena majka radila kao kućna pomoćnica. Sa samo 17 godina izvajala je Voltera i Bendžamina Frenklina. Posle jedne zapažene izložbe dobija poziv da na dvoru Luja XVI podučava kraljevu sestru. Zbog toga kasnije dospeva u nemilost revolucionara i zamalo izbegava giljotinu. Odanost je morala da dokazuje tako što je pravila posmrtne maske svrgnutih plemića.

Džastin Biber pored svoje figure

Nasledivši voštane figure posle smrti dr Kirtijisa, 1802. je napustila muža i domovinu i počela da obilazi Britaniju uzduž i popreko pokazujući svoja dela. Maskama pogubljenih aristokrata dodala je skulpture najozloglašenijih kriminalaca tog doba i tako je nastala čuvena Soba strave. Poslednju figuru, autoportret koji se nalazi u Zoni istorije, završila je osam godina pre nego što je 1850. umrla u 89. godini.

Danas mnogi žale za vremenom kada je u njemu bilo više rekonstrukcija istorijskih bitaka, a manje likova iz „Velikog brata”, ali i to je jedno od prilagođavanja vremenu.

Danas se izbor figura u muzeju pravi i prema lokaciji. Posetioci u Beču mogu da legnu na Frojdov kauč ili da diriguju zajedno sa Štrausom. Muzej u Vašingtonu jedini ima galeriju sa 44 predsednika SAD, a sa Hjuom Hefnerom moguće je slikati se samo u Las Vegasu. Australijanci će sigurno dobiti voštani duplikat njihovih slavnih zemljaka Nikol Kidman i Hjua Džekmena. Ali u svetu popularna Lejdi Gaga stigla je u isto vreme na nekoliko lokacija, svaka u različitoj odeći.

Nelson Mandela pored svoje figure

U Londonu je trenutno najpopularniji Džastin Biber. Neko traži Buša i Blera da se slika „sa svom tom gamadi”. Žene guraju gaćice u džepove Breda Pita, dok Andželina stoji tik uz njega.

Vosak od kog su napravljene figure, takozvani japanski, neće se istopiti, ali to se ne može reći za slavu originala.

Kajli Minog je doživela četiri reinkarnacije. Od nje su više puta pravili jedino Majkla Džeksona (13) i kraljicu Elizabetu Drugu (22), ali je trenutno nema u londonskoj postavci, piše „Gardijan”. Nema ni bivšeg australijskog premijera Džona Hauarda. Figure koje bi među posetiocima izazvale čuđenje u stilu „ko je sad pa ovo” sklanjaju se u skladište na zapadu Londona, kojem je pristup zabranjen.

---------------------------------------------------------

Skupo čišćenje Džastina Bibera

Muzejska ekipa svakog jutra u 7.30 proverava da li su „stanari” spremni da u najboljem izdanju prime posetioce. Najzahtevnije je održavanje kose koja mora redovno da se pere i oblikuje. Zato se kod zahtevnijih frizura obično prave dve perike koje se sakriju ispod jednog sloja prirodne kose. Na kraju, posle mnogo grljenja i poziranja ostaje opet puno posla. Treba skinuti karmin sa obraza Džonija Depa i platiti pozamašan račun za čišćenje belog odela tinejdžerske zvezde Džastina Bibera.

Uzimanje 500 mera za figuru od 150.000 funti

Voštani Barak Obama i Vladimir Putin u osnovi su isti: jezgro se pravi od žice, novina i gline. Da bi figura ličila na original, tim od 20 veštih umetnika potroši tri do četiri meseca i u proseku 150.000 funti. Modeli se pozivaju na dvočasovno poziranje ili im se ide „na noge”. Za to vreme im se uzme 500 mera i drugih podataka. Većina poklanja sopstvenu odeću.

Zeleni princ Čarls

Figura princa od Velsa reciklirana je 2007. godine i to je prva do sada potpuno „zelena” figura, u skladu sa njegovim ekološkim angažmanom. Nova glava je obojena prirodnim pigmentima, ostali materijal je recikliran, sve se radilo rukama i isključivo na dnevnoj svetlosti, a skulptori su putovali na sastanke biciklima. Da bi se „poništila” preostala šteta za planetu, muzej je posadio tri drveta.

J. J. K.

objavljeno: 21.08.2011.

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.