Izvor: Cafe.ba, 24.Feb.2015, 17:37 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Debata (Zlo)upotreba interneta u Beogradu: Botovanje ima za cilj kreiranje lažnog javnog mnjenja
- Botovanje ima za cilj kreiranje javnog mnjenja, na prvi pogled treba da izgleda kao spontano izražavanje mišljenja i grupisanje oko njega
BEOGRAD (AA) - Botovanje na internetu ima za cilj da kreira lažno javno mnjenje i stvori utisak da je cijeli svijet za određenu političku struju, koriste ga sve političke opcije i on je rasprostranjen svuda u svijetu, konstatovano je između ostalog danas na debati pod nazivom "(Zlo)upotreba interneta" u beogradskom Medija centru. >> Pročitaj celu vest na sajtu Cafe.ba <<
Uloga botova (uglavnom lažnih profila na Twitteru i društvenim mrežama) je, kako su ocjenili učesnici panela, uvijek kreiranje određenog mišljenja, utiska o nečemu, podizanja ili spuštanja nečije reputacije, ali uvijek i u svakom slučaju imitiranja "glasa naroda".
- Botovanje je amoralna pojava
Govoreći o ulozi "botova" sociološkinja i političarka Vesna Pešić je kazala da botove unaprijed pripremi određena politička struktura.
"Bot potiče od reči robot i to ukazuje na automatiku bez razmišljanja. Reč je o tajnoj armiji zavaravanja javnog mnjenja. To je mašinerija koja treba da uništi jedan politički lik", istakla je Pešić objasnivši da se "botovanje" vrši anonimno uz pomoć programa gdje jedna osoba sa više lažnih naloga šalje hiljade komentara dnevno.
Ona je ocenila da je ovaj fenomen amoralna pojava koja predstavlja "lažiranje glasa običnog čovjeka kao plaćeni marketing".
Slobodan Georgiev iz Balkanske istraživačke mreže (BIRN) je rekao da su se botovi u Srbiji prvo pojavili među navijačima koji su to radili iz ljubavi, a unapređen radi korišćenja u političke svrhe.
On je istakao da je botovanje zloupotreba te da komentari koje postavljaju često mogu da budu generator mržnje.
"Botovi samo navijaju, ko može da poveruje u isti komentar na pedest različitih sajtova", upitao je on dajući pretpostavku da svaki bot dobija 100 dinara (oko jedan euro) za svako pominjanje.
Georgijev je ukazao da je "čitav angažman botava usmjeren da zaćutiš", kada se pojavi drugačije mišljenje u komentarima na objavljene tekstove u medijima i na društvenim mrežama.
Web konsultant Sibin Gašić je, podsjetivši da je predsjednik SAD Barack Obama svoju uspješnu izbornu kampanju sproveo putem interneta, naveo da se botovanje neće nikada ugasiti, samo će evoluirati.
- Tamna strana društvenih mreža
"Botovanje je i nastalo kao evolucija lepljenja plakata i sličnih pojava. Cilj botova je da što više ljudi uvuku u svoju priču", naveo je Gašić i dodao da pored politike botovi imaju ulogu kod alternativnih metoda lečenja, protivljenja vakcinaciji, prodaji određenih proizvoda...
Popularnost Tvitera i društvenih mreža, kako su konstatovali organizari panela, porasla je od kada i tradicionalni mediji obraćaju pažnju na njih kao na izvor informacija ili merenje pulsa javnog mnjenja. Na taj način, konverzacije koje se vode na jednom javnom online prostoru, dobijaju još veću publiku kada se prenesu u tradicionalne medije.
Porastom popularnosti, međutim, dolazi na svetlo i tamna strana društvenih mreža. Mreže je moguće zloupotrebiti. Spam je jedan od načina. Lažno predstavljanje drugi.
Zaključak i poruka sa panela je i da "astroturfing", koji na prvi pogled treba da izgleda kao spontano izražavanje mišljenja i grupisanje oko njega, nije običan spam, nije obična anonimnost, već ga se mora posmatrati kroz specifičan dominantan kontekst ove mreže, sa potencijalno većim posljedicama.
"Posledice mogu da se odraze na jednu grupu, na društvo u celini, ili na pojedinca", zaključak je debate koji su organizovali beogradski Medija centra i Centar za nove medije Liber iz Novog Sada.
.jpg)
