U 2008. najveća ulaganja u kliničke centre

Izvor: Blic, 08.Jan.2008, 10:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

U 2008. najveća ulaganja u kliničke centre

U srednjoročnom planu ulaganja u zdravstvo, koji bi trebalo da bude okončan 2010, ova godina je veoma značajna. O investicijama u zdravstvu, rešavanju problema i poboljšanju usluga za „Blic" govori ministar zdravlja Tomica Milosavljević.

Ministarstvo zdravlja trebalo bi da dobije kredit Evropske investicione banke, kao i deo novca od privatizacije. O kojim sumama je reč i kako nameravate da ih potrošite?

- Kredit sa Evropskom investicionom >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << bankom je već potpisan, u iznosu od ukupno 200 miliona evra, za završetak i uređivanje kliničkih centara u Beogradu, Nišu, Kragujevcu i Novom Sadu. U toku je procedura izbora kompanija za projektovanje i nadzor. Tokom 2008. godine biće završeno projektovanje i kupljena manja količina opreme, a radovi će početi pošto se posle toga na konkursu izaberu izvođači. Realan početak radova je start 2009. Što se budžeta tiče i sredstava Nacionalnog investicionog plana, u januaru će se precizirati planovi investicionih radova i kupovine opreme.

Koji problemi će imati prioritet u 2008. godini?

- Najveći problemi su što još nije reformisan način finansiranja rada u zdravstvu. Radimo na kapitaciji u domovima zdravlja i plaćanju usluga u bolnicama po srodnim grupama. Još nema efikasnog sveobuhvatnog informacionog sistema. Zbog toga nema efikasnijeg rada i nema veće odgovornosti zaposlenih. Promena finansiranja treba da dovede do rešavanja ovih problema.

Da li će za neke intervencije liste čekanja biti ukinute, kao što je to ove godine bio slučaj sa ugradnjom pejsmejkera?

- Može već sada da se kaže, na primer, da se operacije kukova rade najduže za šest meseci od postavljanja indikacije, što znači da je ovaj problem praktično rešen. U kardiohirurgiji moramo proširiti kapacitete i edukovati više kardiohirurga. Vrlo brzo ćemo otvoriti još jednu operacionu salu u Kliničkom centru Srbije, a već smo odobrili specijalizacije i supspecijalizacije za više kardiohirurga.

Dugo se čeka u domovima zdravlja na preglede koji su neophodni za dijagnostifikovanje određenih bolesti, kao što je snimak kolor doplerom ili EEG? Zašto je tako, kada će to prestati?

- Domovi zdravlja nisu ustanove koje treba da obavljaju ovakve preglede kao sto je dopler ili EEG. To su pregledi koji po pravilu treba da se rade u bolnicama i klinikama, što ne znači da nema izuzetaka, jer ovakvi aparati postoje u nekim domovima zdravlja. Međutim, domovi zdravlja treba da budu ustanove primarne zdravstvene zaštite sa izabranim lekarom opšte prakse, ginekologom, pedijatrom, laboratorijom i rendgenom, eventualno ultrazvukom.

Šta mislite o radu lekarskih komora, obaveznog učlanjavanja i da li ste vi član komore?

- Članstvo u komori je obaveza. Svakako i ja sam član Lekarske komore Srbije. Komore su važne institucije u sistemu. One su dobile važna javna ovlašćenja, po Zakonu o komorama, za zaposlene u zdravstvu obavezno je licenciranje, pre svega. Očekujem da u 2008. godini postane jasno svima da su komore važna institucija zaštite dostojanstva profesije, povećanja kvaliteta rada u zdravstvu, zaštite prava zdravstvenih radnika, ali pre svega pacijenata.

Kada možemo očekivati početak privatizacije banja u Srbiji?

- Taj proces je već započeo, odlukom Vlade i početkom inicijative, posle pažljive analize i stručnog stava o većim potrebama za posteljama u specijalnim bolnicama za rehabilitaciju. Sada je na potezu Agencija za privatizaciju, koja bi trebalo da predloži rešenja za svaki pojedinačni slučaj.

Menadžeri na čelu zdravstvenih ustanova

Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, direktori zdravstvenih ustanova neće morati da budu lekari, tačnije biće vam potrebniji menadžeri?

- Skoro da nećete naći ni jednog direktora, čak ni sada, koji nije prošao kroz neki oblik usavršavanja iz oblasti zdravstvenog menadžmenta u Školi javnog zdravlja, koju smo otvorili kao Centar postdiplomske nastave na Medicinskom fakultetu u Beogradu. Ova škola otvorena je pre tri godine, uz podršku Evropske unije i Evropske agencija za rekonstrukciju, a i sada radimo na projektu unapređenja menadžmenta u zdravstvu sa Evropskom agencijom za rekonstrukciju. Ovaj projekt će trajati neredne tri godine.

Nastavak na Blic...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.