Izvor: Kurir, 17.Jul.2010, 18:22 (ažurirano 02.Apr.2020.)
ŽETVA PŠENICE PRI KRAJU
SREMSKA MITROVICA - U Sremu je završena žetva pšenice, jesenas zasejane na 41.500 hektara, a u ubiranju zrna učestvovalo je više od 700 kombajna. Ostale su nepožnjevene manje površine u posavskom delu regiona, gde usled visokih nadzemnih i podzemnih voda mehanizacija nije mogla da uđe u njive, pa je rod propao. Ostvaren je prosečan rod od 3,6 tona po hektaru, što je gotovo za trećinu manje nego lane. Kvalitet zrna je, uglavnom, loš, jer se hektolitarska težina kretala u proseku >> Pročitaj celu vest na sajtu Kurir << od 72 do 73 grama.
I u subotičkom ataru okončana je žetva pšenice na 17.000 hektara, sa prosečnim prinosom od oko 3,6 tona po hektaru, što je lošije od višegodišnjeg proseka. Kvalitet pšenice je osrednji. Hektolitarska težina od 72 do 73, vlažnost zrna od 13 do 15, dok su primese znatno povećane i kreću se čak od 4 do 11 odsto. Cena je, pak, znatno povoljnija nego prvih dana žetve i kreće se od 12 do 14 dinara za kilogram, sa tendencijom rasta. Stručnjaci kažu da ne treba žuriti sa prodajom, jer cena može biti i bolja. Inače, mnogo je organizacija koje se bave lagerovanjem i otkupom pšenice, pa se procenjuje da je gotovo polovina u silosima, a manji deo je prodat.
Žetva pšenice u srednjem Podrinju dosad je obavljena na oko 70 odsto od 2.130 hektara zasejanih površina, saopštio je Zavod za poljoprivredu u Loznici. Zbog nepovoljnih vremenskih uslova ovog leta, zrno je lošijeg kvaliteta, a prinos manji nego što se očekivalo. Prinos je neujednačen i kreće se od dve do četiri tone po hektaru, a najgora situacija je u u priobalju Jadra koje je bilo najviše pogođeno junskim poplavama. Ječam je požnjeven sa 320 od ukupno zasejanih 340 hektara, a prosečan prinos ove žitarice je 2,8 tona po hektaru.
Na području Kragujevca dosad je požnjeveno oko 11.000 hektara pšenice, a žetva na preostalih 4.000 hektara biće završena u naredna dva-tri dana. Agronom iz kragujevačke Poljoprivredne stanice Suzana Nešković rekla je da su, zbog nepovoljnih vremenskih prilika, prosečni prinosi slabiji nego prethodnih godina i da se kreću između tri i tri i po tona po hektaru.
Zbog obilnih kiša, poplava, grada i oluja rod pšenice kreće se između tri i tri i po tona po hektaru, a samo na pojedinim njivama prinos je dostigao četiri tone po hektaru, rekla je Neškovićeva. Prema njenim navodima, i kvalitet pšenice je slabiji nego prethodnih godina. Kvalitet pšenice je osrednji. Hlebnost je 74, primese su, zbog bujanja korova uoči žetve, znatno povećane i kreću se oko 6 odsto, a vlažnost zrna je oko 13 odsto, rekla je Neškovićeva.
Ona je poručila ratarima koji imaju kapacitete za skladištenje pšenice, da ne žure sa prodajom ovogodišnjeg roda, jer se očekuje rast cene pšenice. Na području Kragujevca završena je žetva ječma, koji je bio zasejan na površini od 2.500 hektara.
Agencije
Zaječar: Otkup žita po planu
Zaječarski "Žitopromet", koji je u vlasništvu negotinske zemljoradničke zadruge "Uljarice", otkupio je u prve dve nedelje jula 11.000 tona pšenice u zaječarkom kraju. Do kraja kampanje, plan je da u silose u Zaječaru, Kladovu i Negotinu bude smešteno do 15.000 tona hlebnog žita, izjavio je direktor "Žitoprometa" Bojan Stanisavljević. On je naglasio da cena kilograma neće biti ispod 12 dinara, koliko plaća i Republička direkcija za robne rezerve. "Žitopromet" i ove godine omogućava poljoprivrednicima zamenu merkantilne pšenice ovogodišnjeg roda za semensku pšenicu i mineralno đubrivo.
Pogledaj vesti o: Subotica
Pšenica požnjevena, čeka se dobra cena
Izvor: Blic, 18.Jul.2010, 01:05
Na vojvođanskim poljima žeteoci privode kraju skidanje hlebnog zrna. Žito smeštaju u silose i razmišljaju šta im je činiti. Cena je zbog slabog roda u Evropi, svetu i kod nas poslednjih dana povećana za nekoliko dinara i dostigla je i 14 dinara za kilogram...Sa prosečnim prinosom od oko 3,6...
Prinos manji, kvalitet zrna lošiji
Izvor: Glas javnosti, 18.Jul.2010
SREMSKA MITROVICA - U Sremu je završena žetva pšenice, jesenas zasejane na 41.500 hektara, a u ubiranju zrna učestvovalo je više od 700 kombajna. Ostale su nepožnjevene manje površine u posavskom delu regiona, gde usled visokih nadzemnih i podzemnih voda mehanizacija nije mogla da uđe u njive,...










