Opada tražnja za stanovima

Izvor: B92, 12.Maj.2009, 18:15   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Opada tražnja za stanovima

Beograd -- Tražnja za stambenim kreditima 20 posto je niža nego prošle godine, pokazuju podaci banaka.

Kako doći do stana - jedno je od ključnih egzistencijalnih problema koji muči veliki broj građana. Ukoliko niste te sreće da dobijete na lutriji ili da nasledite neku nekretnini, jedino rešenje je stambeni kredit. Ali zbog ekonomske krize broj onih koji se odlučuju na taj korak je i te kako u padu.

U pojedinim bankama kažu da je interesovanje opalo za čak >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << 20 procenata, dok Udruženje banaka iznosi nešto drugačije podatke po kojima je u odnosu decembar prošle - april ove godine broj stambenih kredita porastao za 19 procenata.

Razlog za taj rast je međutim dospevanje na realizaciju kredita koji su odobreni poslednjih meseci 2008.

Ekonomska kriza uticala je na većina građna Srbije da rešavanje stambenog pitanja ostave za neka bolja vremena.

Oni kojima je jedina opcija bila stambeni kredit sada su se očigledno predomislili, jer banke beleže pad zahteva za takve kredite. Rade Šević iz Hipo – Alpe – Adria banke za B92 kažu da je pad u odnosu na isti period prošle godine čak 20 odsto, i pored toga što je banka snizila kamatne stope na stambene kredite.

"U poređenju sa istim periodima protekle godine pad se može protumačiti kao značajan. On je započeo u poslednjem kvartalu prošle godine a najvećim delom je uzrokovan finansijskom krizom, postoji naravno i određena strepnja kod građana", navodi Šević.

"Kod nas je realno stanje stvari zasnovano na samoj tražnji za kreditima, koja je od oktobra prošle godine na nižem nivou. Dakle broj kredita, broj zahteva za krteditima je smanjen, samim tim i broj odobrenih kredita", objašnjava on.

Udurženje banaka Srbije ima međutim nešto drugačije podatke i ističu da u odnosu kraj prošle godine - prva četiri meseca ove, stambeni krediti beleže rast.

Veroljub Dugalić iz Udruženja banka navodi da je u pitanju rast od 19 procenata, ali i objašnjava da je on u stvari posledica realizacije kredita uzetih krajem 2008.

"Nikada nisu bili povoljniji stambeni krediti, kamatne stope su recimo između pet i osam procenata, ako se podsetimo stanja koje smo imali pre dve-tri godine da se ne vraćamo dalje u prošlost", podseća on.

"E sada zašto je ovoliki rast u prvom delu – pa procedura oko odobravanja stambenih kredita traje malo duže, pa recimo oni koji su to započeli u novembru ili decembru početkom godine su realizovali te stambene kredite. Po pravilu ta procedura traje dva – tri meseca", kaže Dugalić.

"Evo sada imamo izvesno smirivanje, verovatno svi očekuju šta će biti sa ukupnom ekonomskom situacijom tako da je blaga stagnacija kada su u pitanju stambeni krediti u aprilu", kaže on.

Međutim, potražnja za stambenim kreditama u odnosu na prethodna dva meseca je minimalna.

Tako je recimo odnos mart – april zabeležio rast stambenih kredita za samo 0,6 odsto. Iako bankari kažu da su stambeni krediti povoljniji nego ikada do sada, mnogi Beograđani, sa kojima je razgovarala ekipa TVB92, međutim ne razmišljaju da se upuste u to.

Da postoji stagancija posebno u tražnji za kupovinu stanova primećuju i u agencijama za prodaju nekretnina i kao glavni razlog za takav trend ističu ekonomsku krizu.

Miroslav Cvetković iz agencije "Cvetković – Roškov" kaže da je pad tražnje doveo i do izvesnog pada cena stanova, jer se cene kvadrata vraćaju na nivo iz marta prošle godine.

"Rezultat svega toga jeste da su cene nekretnina pale u određenom iznosu i da su polako postale stabilne odnsono vraćaju se na nivo na kome su bile marta 2008.", kaže on.

"Ako se setimo da je od početka aprila do kraja avgusta meseca, da su cene eksponencijalno rasle, da je bilo izuzetno velika potražnja, a mala ponuda zbog velike dostupnosti stambenih kredita, sada je situacija malo drugačija", kaže Cvetković.

"Sada se krediti u manjem obimu dele, krediti su nepovoljniji nego što su bili, ali i dlaje ljudi traže stambene kredite. Tržište nekretnina živi nezavsino od kredita, a to tržište je u odnosu na januar-februar kada je bilo u totalnom zastoju, sada prilično živo i postaje sve življe", navodi on.

I dok u agencijama za prodaju nekretnina primećuju da tržište polako oživljava, tome se i te kako nadaju i bankari.

Veroljub Dugalić ukazuje da pojedini ekonomski pokazatelji u svetu nagoveštavaju da kriza polako jenjava.

Zato sa smirivanjem krize i očekuje rast korišćenja stambenih kredita.

"Smirivanje optše ekonomske situacije će svakako uticati vrlo podsticajno na rast stambenih kredita jer u ovakvim okolnostima ako vi imate slične mesečne izdatke za stanarinu koju plaćate kao što vam je mesečna rata kod banke, uvek ćete se opredeliti za stambene kredite", kaže Dugalić.

"Mi još uvek imamo veliki nesklad između potražnje za stambenim jedinicama i ponude koja posotji na tržištu upravo zato što u dužem preiodu nismo imali tu stmabenu gradnju i zbog velikog pritiska tražnje mislim da će se nastaviti trend rasta, naravno pod uslovom da ukupna ekonomska situacija bude bila nešto bolja nego što je bila u poslednjem kvartalu prošle godine", ocenjuje on.

Na trend stagnacije i pada uzimanja stambenih kredita utiče i odluka vlade da se privremeno obustavi izdavanje subveniocnisanih kredita koje pomaže država.

Tu su i psihološki momenti gde se građani zbog ekonomske krize ne odlučuju na dodatno zaduživanje, ali i činjenica da na kamate u Srbiji mnogo baš i ne utiče spuštanje kamatnih stopa u evropskim bankama.

U Udruženju banaka objašnjavaju da sa padom kamatne stope raste dodatak na rizik odnosno povećavaju se bankarske marže. Ako se na to doda i skok evra jasno je zašto rate kredita u Srbiji nisu pojeftinile.
Pogledaj vesti o: Stambeni krediti

Nastavak na B92...






Povezane vesti

Manje kredita za privredu

Izvor: RTS, 12.Maj.2009

Predstavnici Udruženja banaka Srbije ocenjuju da je očuvana finansijska stabilnost, ali upozoravaju da je u aprilu smanjena kreditna zaduženost privrede i da se kasni sa otplatama kredita...Bankarski sistem u Srbiji u celini, ostvario je profit u prošloj godini od približno 35 milijardi dinara pre...

Nastavak na RTS...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.