Izvor: B92, 18.Avg.2012, 11:42 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Štrbac: Ozbiljan napad na Pupovca
Beograd, Zagreb -- Predsednik "Veritasa" Savo Štrbac smatra da se iza napada hrvatskog predsednika Ive Josipovića na lidera SNV Milorada Pupovca kriju ozbiljni politički razlozi.
On kaže da Hrvatska nastoji da pre ulaska u EU dobije priznanje tamošnjih Srba da je "Oluja" bila legitimna vojna operacija, a ne zločin etničkog čišćenja srpskog stanovništva.
"Nije nimalo slučajno da je napad na Pupovca >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << usledio pošto se nije pojavio na proslavi godišnjice 'Oluje' u Kninu i posle saopštenja Srpskog narodnog vijeća koje je tim povodom podsetilo na ogromna stradanje Srba", izjavio je Štrbac Tanjugu.
On je podsetio da je Pupovac naveo da bi Srbi mogli da dođu na proslavu u Knin kada se Hrvati suoče sa vlastitom prošlošću i priznaju i srpske žrtve, za razliku od predsednika Srpskog demokratskog foruma Veljka Džakule, koji je "zabio ćuskiju, a ne nož u leđa sopstvenom (srpskom) narodu".
Džakula je prisustvom na proslavi "Oluje" i svojim izjavama podržao hrvatske teze o tome kako je "Oluja" bila "pravedna, legitimna i legalna akcija" kojom su pod njenu upravu vraćene "okupirane teritorije", a da su pri tom počinjeni i neki zločini, kazao je Štrbac i dodao da vlasti u Zagrebu s razlogom "jure za takvim Srbima".
Prema njegovim rečima, takvu podršku su i mogli dobiti samo od "političkog egzibicioniste" poput Džakule, koji je i "u vreme rata sklapao separatne sporazume na štetu Krajine, koje Hrvati nisu ni ispoštovali".
Do kraja godine Haški tribunal treba da se izjasni o žalbi na prvostepenu presudu hrvatskim generalima kojom je operacija "Oluja" okarakterisana kao "udruženi zločinački poduvat čiji je cilj bio prisilno i trajno uklanjanje Srba s područja Krajine", podsetio je on izrazivši uverenje da će ta presuda biti potvrđena.
Budući da udruženi zločinački poduhvat ne može biti "legalan, legitiman i pravedan", Štrbac je izneo mišljenje da bi ovo mogla biti poslednja godina da Hrvatska slavi "Oluju" kao dvostruki državni praznik, jer će polovinom iduće godine postati članica EU.
On je ukazao da "Unija baštini tradiciju antifašizma i da je teško očekivati da bi neka njena članica mogla da slavi bilo koji, a pogotovo udruženi zločinački poduhvat".
"Josipović je zato vrlo mudro pozvao Srbe na proslavu 'Oluje' znajući da njihovo prisustvo pruža mogućnost Hrvatskoj da ublaži posledice takve presude Haškog tribunala", smatra Štrbac.
Kao profesor krivičnog prava i pisac tužbe kojom Hrvatska tereti Srbiju za agresiju i genocid pred Međunarodnim sudom pravde, Josipović dobro zna koliko je značajna presuda kojom bi bio potvrđen karakter "Oluje" kao udruženog zločinačkog poduhvata i za ishod spora pred sudom Ujedinjenih nacija, ukazao je Štrbac.
Hrvatska do kraja avgusta treba da podnese odgovor na uzvratni odgovor Srbije po njenoj tužbi za genocid, a glavna rasprava se očekuje u junu 2013. godine ukoliko tužbe ne budu povučene.
Predsednik Hrvatske je izjavio da jr Pupovac, u vreme kada je njegova Samostalna demokratska srpska stranka i formalno bila u vladi, "za Srbe učinio vrlo malo, za sebe i svoje vrlo mnogo".
On je optužio Pupovca da je "reketirao" sve dosadašnje vlade i ostvarivao velike finansijske prihode iz budžeta tvrdeći da je dobio mnogo pritužbi u kojima mu se Srbi i neke njihove organizacije žale da Pupovac "netransparentno troši novac namenjen manjinama."
Josipović je uputio Pupovcu teške reči pošto je u nedeljniku "Novosti", koji izdaje SNV, optužen za finansijske malverzacije oko autorskih prava i neformalno lobiranje za ukidanje tog lista.
Sukob Josipovića i Pupovca za Tanjug je komentarisao politički analitičar Žarko Puhovski, koji smatra da su u tom obračunu pomenuti važni problemi - ali da je "umesto argumenata motivacija došla u prvi plan".
Puhovski smatra da je hrvatski predsednik "u situaciji da zbog neke vrste zahladnelih srpsko-hrvatskih odnosa pokušava preko predsednika Srpskog demokratskog foruma Veljka Džakule da otvori kanal prema Beogradu".
Pupovac, kako kaže, "nema pravo prigovarati jer je imao dobre veze s Borisom Tadićem dok je bio predsednik", a ne bi smeo da prigovori ni što je Džakula došao na skup u Kninu - pošto je i Pupovac pozvan, ali nije došao.
"Pupovac ima pravo insistirati na tome da je predstavnik većinske struje u političkom životu Srba u Hrvatskoj, ali nema pravo to interpretirati na način da pobednik nosi sve, a da ostali ne postoje", zaključio je Puhovski.
Puhovski dodaje da je Josipović bio uvređen pisanjem "Novosti", ali da je "rekao neke važne stvari koje se tiču etnobiznisa, odnosno ukidanja pluralizma u životu manjina u Hrvatskoj".
"Morate prihvatiti pluralizaciju političkog života manjine, jer ne mogu Pupovac ili Furio Radin biti jedini zastupnici srpske ili talijanske manjine", rekao je i ukazao da bi "sve Josipovićeve prozivke delovale uverljivije pre nego što se počelo kopati po autorskim pravima".
Ističući da su se "Novosti" intenzivno bavile aferom oko autorskih prava, Puhovski je rekao i da je "pitanje politike da li je to problem srpske manjine ili su Novosti sebe, i to s pravom, shvatile kao jednog od faktora javnog života u Hrvatskoj koji ima pravo da se bavi svim temama kao i drugi".
"Ali ako to ima, onda je pitanje moralnosti zašto dobija novce kao glasnik manjine", rekao je i dodao da podržava redakcijsku politku da se "izađe iz geta".
Puhovski smatra da će priče utihnuti, a sukob ipak minuti.
