Izvor: Advertiser-Serbia.com, 28.Nov.2025, 17:42

15 miliona pokušaja napada maskiranih kao VPN aplikacije: Skriveni rizik iza potrage za privatnošću kod generacije Z

U periodu od oktobra 2024. do septembra 2025. godine, Kaspersky je detektovao više od 15 miliona pokušaja napada prerušених у VPN aplikacije. Umesto da štite korisnike, ove lažne ili „krekovane” VPN aplikacije često distribuiraju malver i potencijalno neželjene programe — od „download” malvera i advera do trojanaca koji mogu da kradu podatke i omoguće udaljeni pristup napadačima.

Prema istraživanju, pripadnici Generacije Z koriste VPN-ove, alate za enkripciju, >> Pročitaj celu vest na sajtu Advertiser-Serbia.com << anonimne pregledače i druge tehnologije za unapređenje privatnosti dvostruko češće od starijih korisnika. Odgajani u eri curenja podataka, algoritamskog praćenja i hiper-povezanih društvenih platformi, postali su znatno svesniji koliko je krhka privatnost u digitalnom okruženju. VPN-ovi i anonimni pregledači postali su ključni za zaštitu ličnih podataka, očuvanje digitalnog identiteta i bezbedno korišćenje javnih Wi-Fi mreža.

Međutim, ovaj zaokret nosi i neočekivanu opasnost: u potrazi za sigurnošću, mnogi mladi korisnici pribegavaju besplatnim, krekovanim ili falsifikovanim VPN aplikacijama — alatima koji spolja izgledaju zaštitnički, ali u stvarnosti značajno povećavaju rizik. U pomenutom periodu, Kaspersky eksperti su detektovali više od 15 miliona pokušaja napada prikrivenih u razne VPN aplikacije.

Najzastupljenije pretnje u ovom periodu potiču iz tri kategorije malvera i potencijalno neželjenih programa. Adver (AdWare) je bio najrasprostranjeniji sa 284.261 evidentiranim slučajem, narušavajući rad korisnika nametljivim oglasima, nepoželjnim preusmeravanjima i agresivnim praćenjem. Slede trojanci sa 234.283 detekcije — oni predstavljaju ozbiljnu opasnost jer omogućavaju krađu podataka i potpunu udaljenu kontrolu kompromitovanog sistema. Treće mesto zauzimaju „downloaderi” sa 197.707 slučajeva, budući da predstavljaju ulaznu tačku za instalaciju dodatnih malicioznih komponenti na uređaj žrtve.

Kaspersky istraživači takođe su otkrili fišing stranice koje imitiraju portale za prijavu u poznate VPN servise. Ove stranice navode korisnike da unesu svoje pristupne podatke, što ih izlaže riziku gubitka pristupa VPN nalozima — i potencijalno mnogim drugim servisima, ako koriste istu lozinku. Posebno je značajno to što ove fišing stranice izgledaju zapanjujuće slično, što ukazuje na korišćenje fišing komplet-alata (phishing kits), koji napadačima omogućavaju brzu i masovnu izradu ubedljivih, unapred pripremljenih lažnih stranica.

„Generacija Z možda ima visok nivo svesti o privatnosti, ali je takođe pragmatična i često vođena potrebom za praktičnošću. Upravo takvo ponašanje otvara priliku koju sajber-kriminalci aktivno koriste. Napadači namerno distribuiraju piratske verzije ‘premium’ VPN servisa i kreiraju aplikacije koje oponašaju ime i vizuelni identitet poznatih brendova privatnosti. Kao rezultat, mladi korisnici koji iskreno veruju da jačaju svoju privatnost — u realnosti mogu direktno predati pristup svojim uređajima i ličnim podacima napadačima“, navodi Evgenij Kuskov, stručnjak za bezbednost u kompaniji Kaspersky.

Kako bi pomogao Generaciji Z da se izbori sa digitalnim pretnjama u sferi digitalne zabave, Kaspersky je pokrenuo interaktivnu igru „Case 404”, koja je prilagođena njihovom načinu komunikacije. Igra uvlači korisnike u svet u kojem se naizgled bezazleni fajlovi i ponude kriju ozbiljni rizici po sajber-bezbednost. Tokom igranja, korisnici otkrivaju skrivenе opasnosti i uče kako da se zaštite od malvera, prevara i curenja ličnih podataka.

Kao nagradu za uspešno završenu igru, učesnici dobijaju ekskluzivan popust na Kaspersky Premium — uz obezbeđivanje pouzdanih alata neophodnih za sigurnu navigaciju digitalnim svetоm.

Kaspersky preporučuje sledeće mere zaštite:

Prijavite se za Advertiser Serbia Daily Newsletter

Nastavak na Advertiser-Serbia.com...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Advertiser-Serbia.com. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Advertiser-Serbia.com. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.