Solidarnost kao mera protiv krize

Izvor: RTS, 19.Mar.2009, 22:42   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Solidarnost kao mera protiv krize

Vlada razmatra osnivanje fonda u koji bi sredstva uplaćivali zaposleni sa većim primanjima za pomoć socijalno najugroženijima, objašnjava ministar Ljajić. Uvođenje solidarnog poreza mora biti precizno definisano kako ne bi bilo proizvoljnih tumačenja.

Ministar rada i socijalne politike Rasim Ljajić poručio je da je vreme za solidarnost kao meru protiv krize, i da Vlada razmatra osnivanje fonda u koji >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << bi sredstva uplaćivali zaposleni sa većim primanjima za pomoć socijalno najugroženijima.

"Činjenica je da najugroženije kategorije stanovništva i bogati ne mogu jednako i na isti način da nose teret ove krize", rekao je Ljajić u Šapcu, tokom posete fondu "Humano srce Šapca".

"Ovo jeste vreme za socijalnu pravdu, a kada ćemo je pokazati ako ne sada. Ovo jeste vreme za ispunjavanje pune solidarnosti i to zaista nije fraza", rekao je Ljajić.

Ministarstvo rada i socijalne politike predložilo je osnivanje Fonda za socijalne intervencije u koji bi zaposleni sa primanjima iznad 50.000 dinara uplaćivali po 300 dinara, a oni sa platom iznad 100.000 dinara po 600 dinara.

"Radi se o simboličnom iznosu, ali bi to bio način da mesečno punimo fond iz kojega bismo pružali pomoć socijalno najugroženijima. Razmišlja se i o uvođenju poreza na visoke zarade, ali to podrazumeva i izmene zakona. Mi smo čak i predložili donošenje zakona o porezu na luksuznu robu, ali nisam siguran da ćemo imati podršku za takvu meru", rekao je Ljajić.

Ljajić je napomenuo da mera uvođenja "solidarnog poreza" još nije definisana, ali da se o tome u Vladi Srbije najozbiljnije razmišlja i da se razmatraju sve mogućnosti njene operacionalizacije, ukoliko bude usvojena.

"Reč je o meri koja mora da bude vrlo precizno definisana kako ne bi pružala prostor za bilo kakve improvizacije ili proizvoljna tumačenja, jer će u protivnom ona biti obesmišljena", zaključio je Ljajić.

Nejasna donja granica oporezive plate

Ekonomisti kažu da se niko neće protiviti oporezivanju bogatih, ali da je ključno pitanje da li će to najviše pogoditi srednju klasu, odnosno koja će biti donja granica oporezive plate.

Nejasno je da li jednak porez treba da plate oni koji su, recimo, na tek završenom sajmu nautike kupili najskuplje jahte za 270 hiljada evra i oni čije su plate i penzije 40.000 dinara mesečno, što se pominje kao donja granica za plaćanje solidarnog poreza.

Kažu da nema dileme o tome da li treba dodatno pomoći siromašnima, ali da najveći solidarni porez treba da plate oni koji su zaista bogati.

U Srbiji živi 16 i po hiljada dinarskih milionera, onih koji su prošle godine zaradili više od milion i 600 hiljada dinara, što je granica za plaćanje poreza na prihod.

Ministarka finansija rekla je da se razmatraju dve poreske stope za dve kategorije građana, a ekonomista Stojan Stamenković kaže da uvođenje privremenog solidarnog poreza zavisi od pregovora sa MMF-om.

Nastavak na RTS...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.