Masovna bežanija Grka u inostranstvo

Izvor: Glas javnosti, 05.Nov.2011, 07:01   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Masovna bežanija Grka u inostranstvo

ATINA - Veliki broj Grka koji nisu ni sanjali da će ikada otići iz

domovine, u poslednje vreme pakuju kofere i kupuju kartu u jednom pravcu

jer se kraj grčke drame nikako ne nazire.

Nezaposlenost je dostigla rekordni nivo od 16 procenata zbog čega mladi

ljudi, koji nikako ne mogu da pronađu posao, razmišljaju kako da se

domognu Britanije, Nemačke ili čak Australije i SAD.
>> Pročitaj celu vest na sajtu Glas javnosti << />
Kada je Australija organizovala informativni seminar u Atini početkom

oktobra na kojem je objašnjena njena imigraciona politika i procedura za

dobijanje viza, nastala je prava pomama, njen vebsajt je bio zatrpan

hiljadama zahteva.

"Interesovanje (Grka) u poslednje vreme je povećano", izjavila je

australijska ambasadorka u Atini Dženi Blumfild, koja i sama ima grčko

poreklo, ali i dodala da ne postoji nikakva specijalna ponuda za Grke

niti bilo koju drugu državu.

Između 50-ih i 70-ih u Australiju je emigriralo između 140.000 i

150.000 Grka, ali od tada Australija odobrava samo oko 100 viza za Grke

svake godine, preneo je Rojters. Oni koji pokušavaju da emigriraju u

Australiju, SAD ili negde bliže u Evropi su uglavnom mladi,

visokoobrazovani Grci koji su studirali u inostranstvu, ni nalik

njihovim roditeljima ili dekama i bakama, koji su bolju budućnost

tražili u radničkim odelima ili sa siromašnih imanja.

Zemlju napuštaju obrazovani, izjavio je za Rojters Luis Labrianidis,

profesor sa Univerziteta Makedonija. On procenjuje da otprilike oko 10

odsto studenata kada završi fakultet napušta Grčku, što će, prema

njegovom mišljenju, imati dugoročne posledice po zemlju koja se bori sa

žestokom krizom.

"To su ljudi koji bi trebalo da pomognu da se ekonomija zasnovana na

proizvodima i uslugama, a bazirana na jeftinoj radnoj snazi usmeri ka

vrhunskim proizvodima", istakao je Labrianidis.

"To što oni odlaze je najveći udarac za napredak naše zemlje", dodao je on.

Grci mogu slobodno da se kreću u okviru granica koje čine države

članice Evropske unije, što znači da ih potraga za poslom u nekoj od

zemalja članica EU košta koliko iznosi cena avionske karte za zemlju u

kojoj se nadaju da će pronaći bolje sutra.

Nemački ogranak Svetskog saveta Grka u inostranstvu (SAE), neprofitne

organizacije koja pomaže grčkoj dijaspori, zatrpan je molbama za pomoć.

"Nikada ranije nismo doževili ništa slično", izjavio je Kostas Dimitriu,

šef SAE u Nemačkoj i dodao da ljudi dolaze, pišu da se osećaju kao

davljenici i da im je potrebna pomoć jer nemaju novca da prehrane decu.

Dimitriu procenjuje da je grčka zajednica u Nemačkoj narasla za 10.000

ljudi od početka krize. "Ljudi ne mogu da plate račune za telefon,

oduzimaju im kuće, imaju dugove, a izgubili su posao", kaže Dimitriu i

sam sin grčkog para koji je imigrirao u Nemačku 60-ih. "Zbog toga žele

da odu", dodaje on.

Ali ne razmišljaju samo Grci o tome kako da spas pronađu izvan granica

svoje zemlje i na destine hiljada stranaca koji su emigrirali u Grčku

tokom protekle dve decenije kada je ekonomija bila u usponu, sada su bez

posla i razmišljaju o odlasku.
Pogledaj vesti o: Posao u inostranstvu

Nastavak na Glas javnosti...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Glas javnosti. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Glas javnosti. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.