Izvor: B92, 16.Nov.2006, 13:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Za nacionalne manjine 3.000 potpisa

Beograd -- Nacionalne manjine u Srbiji na januarskim izborima moći će da glasaju za svoje predstavnike posle odluka RIK-a.

Njima je odlukom Republičke izborne komisije omogućeno da liste kandidata za poslanike predaju uz 3.000 overenih potpisa, umesto 10.000, koliko je do sada bilo predviđeno Zakonom o izboru narodnih poslanika. Uz tu odredbu, Zakonom je za stranke manjina predviđen i donji prag cenzusa za ulazak u Skupštinu.

Iako je Zakonom predviđeno da sve >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << političke stranke i grupe građana moraju da prikupe najmanje 10.000 potpisa građana kako bi učestvovali na izborima, Republička izborna komisija odlučila je da to pravilo ne važi za stranke nacionalnih manjina.

Iako su protiv te odluke glasali socijalisti i radikali, jer se, prema njihovom mišljenju, radi o kršenju zakona, za sada niko nije uložio žalbu na odluku RIK-a.

Naime, kako su ukazivali predstavnici manjinskih zajednica, strankama koje računaju na celo biračko telo, odnosno preko šest miliona ljudi, potrebno je 10.000 potpisa birača, a toliko je do sada bilo potrebno i strankama manjina, koje imaju nekoliko desetina hiljada do nekoliko stotina hiljada pripadnika.

Vučetić: RIK prekršio ovlašćenja

Gostujući u Kažiprstu Radija B92, dosadašnji predsednik Ustavnog suda Slobodan Vučetić rekao je da je RIK prekršio svoja ovlašćenja. Pošto je za stranke nacionalnih manjina cenzus na donjoj granici, RIK je verovatno hteo da snizi i broj potpisa potrebnih za verifikaciju. Međutim, kaže Vučetić, sve ovo ne znači da odluka RIK-a nije dobra.

"Mislim da je ona suštinski dobra i da odgovara jednom trendu. Inače, taj broj potpisa je zaista preveliki. On praktično diskriminiše male partije i pogoduje monopolu velikih partija", kaže on.

"10.000 potpisa nije šala. To nije lako skupiti. Dešavalo se, znamo dobro, da su neke partije napabirčile 10.000 potpisa, a na izborima su dobile 9.000 glasova. Mislim da je taj visoki, previsoki cenzus, praktično rezultat želje velikih partija da sačuvaju monopol i da odvrate, otežaju malim partijama put do birača", rekao je on.

Blagojević: Veće učešće manjina

Programski direktor CESID-a Marko Blagojević očekuje da će ova zakonska rešenja - 3.000 potpisa za predaju izborne liste i donji prag cenzusa - doprineti tome da stranke nacionalnih manjina više učestvuju na izborima. Zbog takve pozitivne diskriminacije Blagojević očekuje da na birališta izađu i Albanci s juga Srbije.

Blagojević objašnjava da je cenzus za ulazak stranka nacionalnih manjina u parlament 0,4 odsto od broja izašlih birača. Prema procenama Cesida, stranke manjina će na januarskim izborima morati da osvoje od 14.000 do 16.000 glasova kako bi imale barem jednog poslanika.

"Stranke nacionalnih manjina, one koje učestvuju samostalno na izborima, imaće onoliko poslanika koliko puta uspeju da osvoje po tih 14-16.000 glasova. Cilj takvog zakonskog rešenja jeste da se omogući nacionalnim manjinama da imaju, preko svojih stranaka, svoje predstavnike u Skupštini i da do tih predstavnika dođu na jednostavniji način", kaže on.

Ko će izaći na izbore

Predstavnici albanskih partija rekli su da će sledeće nedelje doneti odluku da li će uopšte učestvovati na izborima.

Za sada se zna da će na izbore samostalno izaći koalicija stranaka u Sandžaku okupljenih oko Sulejmana Ugljanina. Stranka Rasima Ljajića pojaviće se na izbornoj listi Demokratske stranke.

Od političkih predstavnika mađarske nacionalne manjine, učešće na izborima samostalno najavio je za sada jedino Savez vojvođanskih Mađara.

Lider te stranke, Jožef Kasa, kaže da su spremni da razgovaraju sa svim demokratskim partijama: "Računamo na osam mandata u Skupštini. Već razgovaramo naveliko sa svim strankama demokratskog bloka."

Tri manje partije vojvođanskih Mađara uputile su danas zahtev premijeru Srbije Vojislavu Koštunici za izmenu izbornog zakona, kako bi se manjinama garantovao određeni broj mesta u parlamentu.

Lideri Demokratske zajednice vojvođanskih Mađara, Demokratske stranke vojvođanskih Mađara i Mađarskog građanskog saveza ocenili su u pismu da su garantovana mesta najbolje rešenje pitanja parlamentarne zastupljenosti nacionalnih manjina i naveli da još nije kasno za izmene izbornog zakona.

Predstavnici hrvatske zajednice u Srbiji nedavno su zatražili da se promeni Zakon. Pošto u Hrvatskoj Srbi imaju zagarantovana mesta u Saboru, Hrvati traže da dobiju istu takvu privilegiju u srpskoj skupštini.

Koordinatorka manjinskih nacionalnih saveta u Vojvodini, predstavnica Slovaka, Ana Tomanova-Makanova izjavila je da će na predstojećim izborima nastupiti na listi Demokratske stranke kako bi mogla da se založi za interese nacionalnih manjina u Srbiji jer smatra da je to jedini način da nacionalni saveti budu zastupljeni u Skupštini Srbije.

Dodala je da je na listu DS-a ušla uz saglasnost Nacionalnog saveta Slovaka, čiji je predsednik. Na listi DS-a pojaviće se i gradonačelnik većinski slovačkog Bačkog Petrovca Pavel Marčok. Slovaci u Vojvodini nisu organizovani u političke stranke.

Nastavak na B92...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.