Vučić: Odluka USS usporava rad VBA

Izvor: B92, 11.Feb.2013, 13:41   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Vučić: Odluka USS usporava rad VBA

Beograd -- Vojne bezbednosne službe u budućnosti nadzor elektronskih komunikacija neće moći da vrše bez odobrenja suda.

Time će procedure rada Vojnobezbednosne i Vojnoobaveštajne agencije (VBA i VOA) biti usklađene sa mišljenjem Ustavnog suda o ovoj materiji.

Aleksandar Vučić kaže da je odluka Ustavnog suda da se direktoru VBA zabrani odobravanje tajnog elektronskog nadzora stvorila probleme u funkcionisanju agencija

Međutim, odluka Ustavnog suda mora >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << da se poštuje, dodao je ministar odbrane, obrazlažući predložene izmene zakona o VBA i VOA u Skupštini Srbije.

Vučić je kazao da je predviđeno da odluku o posebnim merama donosi viši sud, jer je reč o merama koje zadiru u ljudska prava i slobode.

"Viša sudska instanca, viši sud dovoljan je garant za primenu posebih mera", rekao je Vučić, koji je i prvi potpredsednik vlade.

On je ocenio da će se usvajanjem izmena Zakona o Vojnobezbednosnoj agenciji i Vojnoobaveštajnoj agenciji preduprediti određene pretnje nacionalnoj bezbednosti i da su propisani mehanizmi u skladu s najvišim mehanizmima zaštite ljudskih prava i sloboda, ali da operativnost neće biti podjednako dobra kao ranije.

Vučić je naveo da se, i pored priča o zloupotrebi službi, postupa uvek u skladu sa zakonom.

Većina parlamentarnih stranaka najavila je danas podršku izmenama Zakona o Vojnoobaveštajnoj agenciji i Vojnobezbednosnoj agenciji koje bi trebalo da uvedu veću kontrolu rada tih službi, a pojedine stranke iznele su ideju o donošenju novog zakona o tim službama i uspostavljanju jedinstvene nacionalne agencije.

Prvi potpredsednik vlade i ministar odbrane Aleksandar Vučić rekao je da će to ministarstvo pokušati do kraja godine da napravi objedinjeni zakon o svim službama bezbednosti.

Govoreći o predlogu DHSS o stvaranju jedne jedinstve agencije, Vučić je rekao da je to političko pitanje, o čemu bi razgovarao sa svima u narednom periodu- sa predsednikom Srbije, svim predstavnicima parlamenta i sa svima u vladi.

“Možda je moguće da u narednom periodu uradimo nešto slično što su uradili Italijani i Nemci, ali za to nam je potrebno ne malo vremena i zbog navika i zbog toga što su kod nas često postojali segmentirani interesi i konkurencija između različitih službi, pa čak i skrivanje podataka jednih od drugih”, rekao je Vučić.

On je tokom skupštinske debate ukazao da su tako službe tražile grešku jedna drugoj, ali da danas sarađuju bliže i bolje nego ikad, ali da uvek može i bolje.

Vučić je rekao i da je BIA smanjila primenu tehničkih mera nadozora i praćenja za 60 odsto u prvih šest meseci delovanja u odnosu na ono što je bilo prethodnih šest meseci, ali ne na uštrb nacionalne bezbednosti, borbe protiv organizovanog kriminala i praćenja najmoćnijih korupcionaških aktivnosti.

Dramatičan problem Srbije je to što nema centralnu obaveštajnu službu i agenciju, smatra DHSS, pa iz te stranke poručuju da je zemlji potrebna nacionalna obaveštajna agencija koja će prikupljati bezbednosne, ekonomske i spoljne podatke i dostavljati ih državnom vrhu na osnovu kojih bi donosio odluke, kako se ne bi dogođalo da Rusija zaustavi gas Ukrajini, a da Srbija o tome nema pojma.

"Finansiranje jedne takve agencije predstavljalo bi ne malu stavku u bedžetu, ali apelujemo na političke lidere da se ujedine kako bi u budućnosti imali mogućnost da dobijemo takvu agenciji i to ne u interesu stranke ili bilo koje vlasti već zemlje, koja treba svoje odluke da uklopi u svetska kretanja”, rekla je poslanica DHSS Olgica Batić.

DSS pozdravlja predložene izmene Zakona, ali smatra da nisu potpune i zato se zalaže za donošenje novog zakona koji će na celovit način urediti oblast rada službi kako vojnih tako i civilnih, a u postupku njegove izrade potrebno je da se uključe republički parlament i Odbor za kontrolu službi bezbednosti.

Poslanik DSS Nenad Popović rekao je da izmene predstavljaju korak napred, jer omogućavaju veću kontrolu rada vojnih službi bezbednsoti iako su one iznuđene odlukom USS kojom su van snage stavljene pojedine odredbe Zakona o VOA i VBA i pozdravio odlučnost ministra Vučića da poštuje odluke suda.

DS će, kako je najavio njen poslanik i nekadašnji ministar odbrane Dragan Šutanovac, podržati predložene izmene Zakona objašnjavajući da se tu radi o praćenju komunikacija, odnosno famoznom listingu i da se sada sve to može raditi samo uz odobrenje suda, što će “imati uticaj na kašnjenje u radu službi”.

Govoreći o ideji da se objedine službe u jednu jedinstvenu, Šutanovac je rekao da je to tema kojom treba da se bave pripadnici tih agencija i da oni kažu šta je najbolji i najefikasniji način.

Ukazujući da Srbija danas nije izložena pretnjama međunarodnog terorizma, ali da je izložena pretnjama od separatizma, poslanik SNS i bivši direktor VBA Momir Stojanović rekao je da je potrebno da službe deo kapaciteta usmere na te aktivnosti.

“Bojim se da nije napravljen sklad naših kapaciteta, potrebno je da do kraja godine planiramo javnu raspravu na ovu temu, gde bi bolje precizirali delokrug službi besnednosti, njihovu koordinaciju i druga pitanja”, rekao je Stojanović i ukazao da potencijalni rizici i pretnje nalažu da se redefinišu zadaci službi.

On je naveo i da je ključno pitanje kako napraviti sklad između dva principa - zakonitosti i efikasnosti ističući da nikome ne treba neefikasna služba.

Predložene izmene, kao i odluke o učescću pripadnika snaga odbrane u multinacionalnim operacijama prihvatljive su i za LDP, čiji je poslanik Bojan Đurić rekao da ta stranka smatra da Srbija treba da ide i nekoliko koraka dalje ka NATO integracijama.

Đurić je zatražio da se vlada izjasni o stavu poslanika SNS Stojanovića, koji je, kako je rekao, “neprestano govorio o tome da se previše poštuje zakon na uštrb efikasnosti službi”.

“Izneo je čitav niz apsolutno neprihvatljivih stavova o poziciji vojnih službi u drustvu i očekujem da se vlada i ministar izjasne o tome”, rekao je Đurić.

Podršku predložeim izmenama najavli su u i socijalisti, čiji je poslnuik Saša Dujović rekao da se njima napokon zaokružuju zakonski osnov za delovanje VBA i VOA, čiji je rad bio otežan, a da one sada mogu još kvalitetnije i u okviru zakona da obavljaju svoje delatnosti.

Podršku izmenama su najavile i NS i JS, a poslanik JS Petar Petrović pozdravo je to što više niko, kako je naglasio, “ne može da prsluškuje bez odluke suda”.

U NATO bombardovanju poginulo 1008 pripadnika vojske i policije

Govoreći o godišnjem planu i učešću pripadnika Vojske Srbije i drugih snaga odbrane u multinacionalnim operacijama, Vučić je kazao da je Vojska Srbije danas jedna od onih institucija koja uživa najveće poverenje građana i najbolji je ambasador Srbije u svetu. Vučić je rekao da učešće Vojske Srbije u multinacionalnim operacijama znači i jačanje odbrambenih kapaciteta Srbije.

Pripadnici Vojske Srbije koji učestvuju u tim operacijama, kako je naveo, doprinose stvaranju većeg prijateljstva sa mnogim zemljama i vraćaju se iz multinacionalnih operacija u Srbiju neuporedivo obučeniji.

"Ne postoji nijedan razlog za prekid učesća u multinacionalnim operacijama", rekao je Vučić i istakao da je interes Srbije da učestvuje u operacijama pod okriljem UN i EU.

Prema njegovim rečima, u 2013. pripadnici Vojske Srbije i snaga odbrane učestvuju u mirovnim misijama u Liberiji, Obali Slonovače, Kongu, Kipru, Libanu i Somaliji. Ukupno će u 2013. biti angažovano do 475 pripadnika vojske, a od novembra u Libanu biće ih najviše - 289 u jednom trenutku.

Ranije danas skupštinski Odbor za bezbednost prihvatio je predložene izmene zakona o VBA i VOA.

"Što se tiče opredeljenja za određene vojne saveze, Srbija u političkom smislu želi da bude član Unije a po Deklaraciji Skupštine je obavezana na vojnu neutralnost i Srbija, kao što neće ići u NATO neće ni u ODKB (Organizacija sporazuma o kolektivnoj bezbednosti nekoliko bivših republika SSSR-a) , ili neki drugi vojni savez. Naše je da iskoristimo Partnerstvo za mir i da napravimo najbolje moguće odnose sa svim zemljama u svetu", rekao je Vučić.

Tokom NATO bombardovanja 1999. godine na Saveznu Republiku Jugoslaviju stradalo je 1008 pripadnika vojske i policije, saopštio je ministar odbrane i najavio da će uskoro biti objavljeno koliko je ljudi ukupno poginulo tada.

U LDP apeluju da se skine oznaka državne tajne s podataka o broja poginulih u NATO bombardovanju i da se objavi koliko je civila i vojnika stradalo.

„Svaki vojnik, svaki civil, koji je poginuo tokom NATO kampanje, postoji evidencija. Zna se tačno koliko je poginulo vojnika, policajaca i civila i posle 13 godina mislim da bi bio red da ti podaci ugledaju svetlost dana. Da vidimo gde su te žrtve učinjene“, kazao je Zoran Ostojić poslanik LDP-a.

U Skupštini se povela rasprava i o radu Komisije koja se bavi utvrđivanjem istine o ubistvu novinara.

„Neki ljudi koji nisu možda bili novinari, a sećamo ih se na godišnjicu NATO bombardovanja, koji su poginuli u zgradi RTS-a takođe zaslužuju , njihovi najbliži, da shvate, da saznaju zašto su ti ljudi bili tu“, kazao je Ostojić.

Njemu je odgovorio ministar odbrane:

„Koliko znam na prvoj sednici te komisije je uvršteno, pošto niko nije imao protiv da se utvrdi šta, kako i do kojih saznanja kroz sve arhive i dokumenta se može doći povodom 16 poginulih u prostorijama RTS-a. Ta komisija, a teško da ćete me uveriti da je Veran Matić neko ko je meni blizak, ili po bilo kom pitanju sem po opštim državnim pitanjima, da možemo da bliže sarađujemo, da bi želeo da nešto sakrije. Niti to neko planira niti želi, želimo da sve bude potpuno otvoreno i dostupno, kao što želimo da svi podaci iz NATO agresije budu dostupni svima“, kazao je Vučić.

Ombudsman uputio amandman

Zaštitnik građana Saša Janković uputio je danas Skupštini Srbije amandman na izmene zakona o vojnim službama bezbednosti.

Amandman predviđa da VBA i VOA, samo kada su u pitanju nacionalna bezbednosti i najteža krivična dela, imaju pravo da drugim službama i policiji dostavljaju podatke do kojih dodju, a koje su van njihove nadležnosti.

"Predloženim amandmanom na Predlog zakona koji je podnela Vlada Srbije, uvažava se princip srazmernosti u primeni ovlašćenja tajnih službi i istovremeno omogućava zaštita najznačajnijih vrednosti", ocenio je Janković u saopštenju.

U saopštenju se dodaje da se Predlogom zakona o izmenama zakona o vojnim službama bezbednosti određuje koji će sudovi odlučivati o zahtevima VBA za pristup podacima o komunikacijama gradjana. To je posledica odluke koju je Ustavni sud doneo na predlog Zaštitnika građana i Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti.

Dodaje se da je pre te odluke VBA sama sebi odobravala pristup podacima o komunikacijama građana, što je bilo suprotno ustavnim garancijama ljudskih prava.

Nastavak na B92...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Povezane vesti

Odluka US S o merama nadzora mora da se poštuje

Izvor: Beta, 11.Feb.2013

BEOGRAD, 11. februara 2013. (Beta) - Ministar odbrane Aleksandar Vučić rekao je u ponedeljak da je odluka Ustavnog suda Srbije (US S) da se direktoru Vojnobezbednosne agencije (VBA) zabrani da odobrava tajni el.

Nastavak na Beta...

Sve (tajne) agencije u jednoj?

Izvor: Mondo, 11.Feb.2013

Aleksandar Vučić rekao je da je objedinjavanje agencija u jednu nacionalnu obaveštajnu agenciju, političko pitanje za čije je sprovođenje potrebno mnogo vremena. On je naveo da iz vojnih agencija nikada nisu "curila" dokumenta..."Za to nam je potrebno ne malo vremena i zbog navika, i zbog toga...

Nastavak na Mondo...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.