Izvor: B92, 25.Jun.2004, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Uvedena komandna odgovornost

Beograd -- Ministarstvo pravde pripremilo je Nacrte novog Krivičnog zakonika.

Takođe, pripremljen je i nacrt zakona o programu zaštite učesnika u krvičnom postupku. Novim Zakonikom u naše zakonodastvo prvi put se uvode dela komandne odgovornosti i zločina protiv čovečnosti, dok se u zakonu o programu zaštite učesnika krivičnog postupka poredviđa mogućnost da zaštićeni svedoci potpuno promene identitet.

Uvođenje komandne odgovornosti u naše zakonodavstvo, >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << predstavnici radne grupe za izradu ovih propisa objasnili su potrebom za usaglašavanjem naših zakona sa međunarodnim konvecijama koje je naše zemlja potpisala. "Sada, u krivičnom zakoniku Srbije predviđa se komandna odgovornost, ali na jedan način koji je prihvatljiv za uobičajene principe koji važe u krivičnom pravu, ne kao opšti oblik odgovornosti, nego kao posebno krivično delo kada komandant ili starešina propusti da preduzme mere kojima treba da spreči izvršenje krivičnog dela od strane svojih potčinjenih. To je umišljeni oblik, a predviđen je i nehatni oblik sa znatno blažom kaznom, a to je onaj deo komandne odgovornosti koji je veoma dubiozan i kome se često prebacuje da prelazi u domen objektivne odgovornosti - to je ono kad pretpostavljeni nije znao, ali je imao osnovni razlog da zna za to krivilno delo ali ga nije sprečio", rekao je Zoran Stojanović iz radne grupe.

Iako se komandna odgovornost u zakoniku tretira kao svesni nehat, ministar pravde Zoran Stojković veruje da će ove izmene pomoći da Haški tribunal lakše prepusti neke slučajeve našem zakonodavstvu. "Veliki broj standarda Evrope unet je u ove izmene. Kada se doradi zakon o borbi protiv organizovanog kriminala i kada se naši propisi usaglase u jednom malom delu sa propisima susednih zemalja, omogućiće se i korišćenje tih dokaza pribavljenih u tim zemljama, i pred drugim sudovima, tako da će moći da se na najnormlaniji i najbezbedniji način sudi ovde", rekao je Stojković.

Zakon o zaštiti učesnika krivičnog postupka odnosi se se na osumnjičene, okrivljene, svedoke saradnike, oštećene, sudske veštake i stručna lica. Zaštitu predlaže javni tužilac, istražni sudija ili pretresno veće, a konačnu odluku daje komisija koju čine predstavnici Vrhovnog suda, tužilaštva i specijalne jedinice za zaštitu koja će se formirati pri MUP-u.

Najozbiljnija predviđena mera je promena identiteta koja podrazumeva promenu podataka u matičnim knjigama.

Radi primene zakona potrebno je potpisati sporazume sa zemljama regiona ili šire. Ministar pravde kaže da će međunarodna zajednica finansijski pomoći sprovođenje zakona u prvih nekoliko godina. On je naglasio da se računica da zaštita svedoka u Crnoj Gori košta 40.000 evra godišnje odnosi na 4 do 5 članova porodice zaštićenog lica, a da je boravak svake naredne godine jeftiniji. Predsednik radne grupe za izradu zakona o parničom postupku, Vida Petrović-Škero, najavila je da će novim zakonima biti skraćeni rokovi kako bi se ubrzali parnični postupci.

Nastavak na B92...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.