Izvor: Blic, 24.Nov.2007, 13:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Uloga velikih sila

Zašto se srpskim vlastima zamera na protivljenju nezakonitim, protivustavnim merama visokog predstavnika u BiH Miroslava Lajčaka i na zaštiti Dejtonskog sporazuma čiji su garant? Upravo to je njihova obaveza. Politika Beograda je potpuno dosledna u smislu da se zahteva poštovanje prava i u slučaju statusa Kosova i Metohije i u slučaju statusa Republike Srpske.

Nasuprot tome, velike sile sa Zapada nastoje da, protivno pravu, a pri tom i protivno volji većine građana tih dveju država, >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << teritorijalno objedine BiH i razjedine Srbiju. Ukoliko pojedine velike sile ozbiljno naruše međunarodni pravni poredak priznavanjem Kosova, stvarajući pravni presedan da teritorijalna jedinica države uživa pravo na otcepljenje, one moraju biti svesne da time preuzimaju odgovornost za ozbiljnu nestabilnost koja može da usledi, i to ne samo na Balkanu. Srpske vlasti i Rusija doprinose stabilnosti ukazujući na ovu opasnost.

Pravno gledajući, priznavanje jedne nove države nije ni zakonit niti nezakonit čin. To je politički čin, a država postaje nezavisna u pravnom smislu ukoliko je prizna veliki broj država i ukoliko se među tim državama nalaze velike sile. Poslednji korak u ovom procesu jeste članstvo u UN. Ovaj proces se primenjivao tokom dekolonizacije, kao i pri odvajanjima Bangladeša i Eritreje koja su usledila nakon unutrašnjeg dogovora, slično raspadu SSSR i ČSSR. Jedini moguć presedan prava na otcepljenje pojavio se pri priznavanju bivših jugoslovenskih republika gde nije postojao unutrašnji dogovor, ali ovaj čin je pravno zamagljen pozivanjem na takozvano rastakanje Jugoslavije.

Ukoliko se priznavanjem Kosova promeni pravni poredak koji je na snazi od Drugog svetskog rata, vratili bismo se u dalju, mračniju prošlost kada su velike sile odlučivale o sudbini manjih, isključivo na osnovu kratkoročnih političkih interesa. Odmah bi druge grupe ljudi koje su nezadovoljne svojim statusom počele bitku za naklonost i priznavanje od strane velikih sila, pozivajući se na kosovski presedan. Eventualni zahtevi za priznavanje RS ili Abhazije tada bi predstavljali samo početak administrativne procedure. Ironično je da bi istovremeno članstvo u UN izgubilo na značaju. Jedina brana povratku značajno nestabilnijoj prošlosti jeste poštovanje sadašnjeg pravnog poretka kroz dogovor Beograda i Prištine i očuvanje prava koje pruža Dejtonski sporazum.

Nastavak na Blic...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.