U opoziciji ima  kandidata za cirkus

Izvor: Blic, 18.Maj.2009, 06:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

U opoziciji ima kandidata za cirkus

Skupština Srbije će do kraja maja usvojiti više od 170 zakona i drugih akata. U Skupštini se nakon više godina radi upravo ono što i jeste ustavna uloga parlamenta -raspravlja o zakonima, pokreću važna pitanja, izgrađuje sistem kontrole izvršne vlasti - kaže u intervjuu za „Blic" Nada Kolundžija, šefica poslaničke grupe „Za evropsku Srbiju", a za ponašanje opozicije i nedavne skandale kaže: „Oni koji bi da parlament pretvore u cirkus, moraće za to da potraže neko >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << drugo mesto. Uostalom, cirkusi već postoje, pa neka se tamo kandiduju."

Povećana efikasnost parlamenta nakon izmene poslovnika očigledno je povećala samouverenost vladajuće koalicije koja je u novom zaletu uprkos mukama da obezbedi kvorum i novim taktičkim igrama opozicije. Za ponašanje političkih protivnika u Skupštini, Nada Kolundžija kaže da im je jedini cilj da blokiraju rad Narodne skupštine, da uruše njen integritet, da proizvode krizu i sukobe.

- Svaki uspeh koji se postigne oni doživljavaju kao sopstvenu ugroženost. Kada Srbiji krene, oni bi nekako da to spreče, da zaustave svaki napredak, jer samo kada je loše, oni vide svoj prostor - kaže Kolundžija.

Poslovnik je na oceni pred Ustavnim sudom. Da li se njime uskraćuju prava poslanika i da li parlament rizikuje loš imidž tela u kome se opoziciji oduzima pravo glasa?

- Apsolutno nije uskraćeno nijedno pravo poslanika. Nikome nije ni na koji način oduzeto pravo glasa. Uspostavljena su pravila procedure kojima je onemogućena zloupotreba prava, kršenje pravila, blokada rada i degradacija institucije. Za razliku od nekog ranijeg perioda kada se o poštovanju pravila pregovaralo i dogovaralo, o poštovanju pravila nema dogovora.

Glasanje o 3.000 radikalskih amandmana produžilo je rad za dva dana. Da li je to novi metod kojim će opozicija opstruirati Skupštinu?

- Očigledna namera podnošenja potpuno besmislenih, nesvrsishodnih, čak uvredljivih amandmana, jeste usporavanje rada Skupštine. Oni drugi cilj nemaju. Ova konstatacija se odnosi isključivo na radikale. Sve druge opozicione stranke svojim amandmanima pokušavaju da utiču na rešenja u zakonu, da ih menjaju ili da postojeća popravljaju. Svaki amandman koji doprinosi popravljanju zakonskih rešenja pažljivo analiziramo i neretko za njih lobiramo i kod Vlade. Troškovi štampanja te gomile besmislica, destruktivne strategije, iznose preko 15.000 evra. U tu sumu nisu uračunati troškovi rada desetina ljudi, hiljade radnih sati. Svejedno nas neće sprečiti da posao za koji su nam mandat dali građani uradimo što efikasnije.

Blokade kakvu smo mesecima gledali - neće biti.

Da li je brz rad na zakonima na uštrb njihovog kvaliteta?

- Srbija užasno kasni u tranziciji, evropskim integracijama i dubokim reformama društva. Ukoliko postoji spremnost da se ozbiljno radi na poboljšanju teksta zakona, ima ga dovoljno i pre no što dođu na dnevni red, kao i kroz rad odbora i na samoj sednici kroz načelnu raspravu i raspravu u pojedinostima. Usklađivanje zakona u procesu tranzicije je složen, dugotrajan proces. Slovenija, koja je bolji primer tranzicione zemlje, u toku tog procesa po nekoliko puta je vršila izmene i dopune zakona koje je usklađivala sa evropskim. U tom procesu su čak tri puta menjali Ustav. Tako da kritike da donosimo zakone koji će u nekom trenutku možda trpeti izmene, ne znači da su oni loši, već da proces usklađivanja ima razne faze i nije moguće doneti konačan, idealan zakon.

Šta je sa pričom o rezervnim poslanicima?

- Jedno iskustvo i praksa nekih demokratski razvijenijih zemalja, ovde su dočekani na nož, a da se niko nije pozabavio suštinom i smislom tog instituta. Zato ne želim o tome da govorim.

Kad će Statut Vojvodine i Zakon o prenosu nadležnosti doći na dnevni red Skupštine?

- To zaista nije pitanje za Skupštinu. Kada ta dva akta stignu u skupštinsku proceduru, tada to postaje naša odgovornost. Imajući na umu važnost tih tema, onog trenutka kada one pređu u našu nadležnost, bez odlaganja ćemo zakazati sednicu sa tim tačkama.

Očigledno je da u vladajućoj koalicije nema usaglašenog stava o vojvođanskoj autonomiji. Da li se DS izvlači na stav socijalista koji najavljuju da neće glasati za Statut?

- Niko se ni na koga ne izvlači. Za ove važne akte potrebna je saglasnost svih u vladajućoj većini kako bi Statut dobio saglasnost, a zakon neophodnu većinu. Stav DS je da je Statut i zakon omeđen sa dva osnovna kriterijuma - poštovanje Ustava i pun sadržaj autonomije sadržane u ustavnim odredbama.

Aligrudić neprijatelj Skupštine

Miloš Aligrudić je snimanjem rada poslanika u sali i zloupotrebom tog snimka, pokazao da je loš poslanik, neprijateljski raspoložen prema instituciji za čiji ugled je odgovoran kao i svaki drugi narodni poslanik. Snimkom koji ništa ne dokazuje, predstavio se kao loš snimatelj i još gori režiser skandalozne predstave. Ta politička pakost je na nivou bestidne tvrdnje njegove stranke da su ljudi DS odgovorni za ubistvo svog predsednika i prvog demokratskog premijera i reformatora Zorana Đinđića. Da bi na sudu priznali da su, naravno, lagali i da je ta bezočna laž njihova politička kampanja.

Nastavak na Blic...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.