Izvor: Blic, 08.Feb.2001, 13:00 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Trinaest
Specijalno za 'Blic' Svetozar Marović, predsednik Skupštine Crne Gore Trinaest pitanja i trinaest odgovora
CRNA GORA: Crna Gora je država, kao i Srbija. Manja po broju stanovnika ali ne po pravu. Zato budućnost svake zajednice i integracije na ovom prostoru mora uvažiti da Crna Gora ima glas kao i Srbija, i da Crna Gora neće pristati da je nadglasavaju suprotno njenim inetresima. Svoj grad, narod, i državu čovjek ne voli i ne brani zbog veličine, već zato što >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << je njegova i što se u svojoj kući čovjek osjeća najslobodnije. Međutim, bilo bi pogrešno vjerovati da savremeni čovjek može živjeti samo u svojoj kući. Zato je savremeno čovječanstvo krenulo putem civilizacije bez granica i bez podjela, bez pasoša, viza i svega onog što otežava slobodno kretanje i povezanost ljudi. Onaj ko ostane izolovan biće zaboravljen.
Predlog Crne Gore za Savez drŽava Crne Gore i Srbije: Mi smo glasali u DPS za to. Glasali smo i za to kao predlog, ne kao ultimatum ili isključivost. Tako piše i u našim stranačkim papirima. To je jasno saopštio i predsjednik DPS, da mi očekujemo razgovore bez ultimatuma i prethodnih uslovljavanja. Ko hoće da bude samo po njegovom ne želi razgovor i dijalog. Razgovor znači čuti i drugoga ne samo sebe. I svakako, razgovor podrazumijeva da svako u razgovoru zna šta je njegov maksimum, a šta realno i za njega prihvatljivi minimum.
Zajednički Život Crne Gore i Srbije: Mi ne želimo da se odvajamo. Mi želimo da se demokratski povežemo. U skladu sa intresima i potrebama dolazećeg vremena naravno, ne zaboravljajući prošlost već praveći plan za bolju budućnost i Crne Gore i Srbije. Zajednički život može biti različit. Federalizam se istrošio. Tu se svi slažemo. Ili bar svi. Federalizam blokira državu ili ukida ravnopravnost federalnih država. Unitarizam ne želi niko. On ukida i Srbiju i Crnu Goru. Zato treba naći posebna rješenja. Praksa evropske integracije može biti od velike pomoći. Mi mislimo da je zajednica Crne Gore i Srbije i realna i moguća. Zajednice dvije stare evropske države koje čvrsto drže svoju sudbinu u svojim rukama, gde je svako domaćin u svojoj kući. Ja stanujem u svome stanu, a ne u stanu svoga brata, iako smo mi braća. I svako vodi svoju kuću, a dogovaramo se o svemu onome što je zajedničko za našu porodicu, za njen napredak, njeno dobro, njena veselja, i njene tegobe. Zato dogovor gradi kuću. Integracija je riječ na koju se danas Evropa navikla i boji se svega što sa sobom nosi, opasnost dezintegracije posebno sa Balkana. Francuska i Njemačka su nekada bili u stogodišnjem ratu, a danas zajednički grade buduću monetarnu vlast, i zajednički novac, imaju zajedničke vojne asocijacije, imaju zajednički evropski parlament i izvršne komisije koje predstavljaju sve njih zajedno. Zato se ne treba plašiti integracija, ali treba čuvati svoje.
SRBIJA: Srbija je Crnoj Gori za većinu stanovništva najbliža. Ako izuzmemo dinastičke trzavice u istoriji i nacionalne projekte elita, Crna Gora i Srbija nijesu nikada bile u sukobu, u Srbiji žive više od 100 hiljada Crnogoraca, Srbija je veliko tržište i za mnogo veće zemlje. Srbiju i Crnu Goru povezuju, Crnogorci, Muslimani, Srbi koji žive jedni sa drugima, povezuju ih vjere, putevi, mnogi prijatelji, pozorišta, filmovi, zajednički sport. Srbija je danas demokratska, kao i Crna Gora, zato Crna Gora i Srbija imaju demokratsku obavezu da se dogovore. To je obaveza onih koji su odgovorni svome narodu.
KOSOVO: Ako očekujemo da svijet i Evropa riješe problem Kosova onda je naša obaveza još veća.
EVROPA: Mi smo bili u Crnoj Gori za Evropu dobar primjer u regionu. To smo postali zbog mira i unutrašnje stabilnosti koju smo očuvali, zbog demokratije koju smo iskreno usvojili, zbog otvorenosti i saradnje sa svijetom zbog koje nam je i danas itekako stalo. Crna Gora želi da živi u Evropi, kao prijatelj kojega razumiju, a ne kao dio regiona koji stvara probleme. Biti u Evropi ne znači samo očekivati razumijevanje i kredite, biti u Evropi znači prihvatiti evropske standarde, znači uvažavati pravila međunarodnih integracija i preporuke za očuvanje nade, za napredak čitavog regiona. Evropi treba stabilna, mirna i prijateljska Crna Gora. I ona će vjerujem takva ostati.
DIJALOG: Dijalog je već počeo. Juče je u Beogradu bio predsjednik Vujanović, i koliko sam shvatio dogovoreno je da ima dosta razloga koji nas obavezuju da razgovori uspiju. Tačno je da danas postoje dva zvanična predloga rješenja odnosa Srbije i Crne gore. Jedno, koje predlaže zajedničku federalnu državu i ono drugo koje predlže Crna Gora koja budućnost tih odnosa vidi u savezu međunarodno priznatih država. Između ta dva javno saopštena predloga u dijalogu treba tražiti rješenje. Po mom mišljenju, prvo treba pronaći ono što je zajedničko, ono što nas ne dijeli i što odgovara jednima i drugima. Razlike treba ostaviti za kraj, do tada čuti što o tome misle i drugi, posebno Evropa i svijet, gde svoju budućnost vide i Crna Gora i Srbija. Gospodin Đukanović je kao odgovoran političar izrazio spremnost da u dijalog Crne Gore i Srbije, dijalog koji će biti otvoren budu uključeni i međunarodni evropski eksperti. Vjerujem, da će to i u Srbiji prihvatiti. Mi iskreno vjerujemo u dijalog, jer dijalog dovodi do rješenja.
KOALICIJE: Više niko ne može sam upravljati Crnom Gorom. Koalicije su nužnost demokratskih država. Volio bih da na ovim izborima svako pojedinačno pokaže svoju političku snagu. DPS nije ni SNP, ni SDP, ni Narodna stranka, ni Liberalni savez. DPS ima svoj program, svoju politiku i iznad svega svoje ljude sa kojima je do sada bio vodeća i najznačajnija politička snaga u Crnoj Gori. Mislim da je koalicije bolje praviti poslije izbora jer tada znamo koliko ko unosi političke podrške građana u neku novu vlast.
CRKVA: Kanonska Pravoslavna crkva u Crnoj Gori je crkva na čelu sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom. Njenu imovinu suprotno zakonu niko nema pravo i ne smije da ugrožava i prisvaja. Tako je zaključila u svojoj preporuci i Skupština Crne Gore. Svojina mora biti garantovana svakom, kao i pravo na vjersku slobodu. To su temelji demokratije. Lično očekujem da naša pravoslavna crkva u kojoj sam kršten daleke 1955. godine, i koja u mome Grblju čuva sjećanja na sve moje pretke, učini što je potrebno da se danas oslobodi u ovom vremenu nepotrebnih i štetnih nacionalnih oznaka koje zbunjuju i dijele. Od naše Crkve očekujem da pokaže da je saborna, objedinjavajuća i Hristova, podjednako za sve njene vjernike i za Crnogorce, Srbijance i sve one koji u Crnoj Gori danas vjeruju u Boga i pravoslavlje.
REFERENDUM: Sada nije referendum nego idemo na izbore. Kada završimo izbore, odlučićemo o referendumu. Vjerujem da ćemo prije referenduma imati dogovor sa Srbijom.
JEZIK: Po Ustavu je jezik u Crnoj Gori srpski - ijekavskog izgovora.
AKADEMIJA: Tačno je da u Crnoj Gori postoji više akademija. Samo je jedna državna, osnovana zakonom o crnogorskoj akademiji. Znam da vi mislite na Dukljansku akademiju, koja je nevladina organizacija. Neko je optužuje da je previše bliska vlasti ili nekom u vlasti, posebno da je bliska nekim u medijima. O tome neka sudi javnost. Ono što ja očekujem jeste da u demokratskom društvu nevladine organizacije sačuvaju svoju samostalnost i odvojenost od vlasti. To što neki članovi DPS sjede u Dukljanskoj akademiji je njihovo građansko pravo, a ne odluka i stav DPS.
JAVNOST: Javnost je danas osjetljiva na svaku riječ. Jedni se ljute na jedne, drugi na druge, ali ljutnjom se neće odbraniti niko. Ni čovjek, a posebno ne narod i država. Ne može gospođa Pešić ugroziti Crnu Goru možda i neželjenom uvredom u nekoj prosječno gledanoj TV emisiji u kojoj je inače svako govorio samo u svoje ime, sa svojom političkom težinom, svojom partijskom pripadnošću i argumentom. Javnost treba dati odgovor i argumente, da bi ona izabrala šta je najbolje. To je najvažnije. Javnost ne treba gurati u antisrpstvo i anticrnogorstvo. Onaj ko to radi biće odgovoran za svaku tenziju koja bi ugrozila mira. Takva politika je daleko od mojih uvjerenja. S.R. Goran Svilanović razgovarao sa Joškom Fišerom Probleme rešiti mirnim putem
BERLIN (Beta) - Šef jugoslovenske diplomatije Goran Svilanović razgovarao je juče u Berlinu sa nemačkim ministrom inostranih poslova Joškom Fišerom o mogućnostima ekonomske saradnje, kao i o programu nemačke podrške demokratskim procesima u SRJ.
'Nemačka vlada je spremna da podrži i pomogne demokratske procese u SRJ i to ćemo vrlo rado da uradimo', kazao je Fišer. On je izrazio očekivanje da će demokratski izabrana vlada u Beogradu probleme na Kosovu i na jugu Srbije rešiti 'mirno i demokratskim sredstvima'. Fišer je razgovor sa Svilanovićem ocenio kao 'konstruktivan', zasnovan na 'obostranom poverenju', naglasivši da je 'radostan što je do tog susreta došlo'.
'Nemačka vlada podržala je stav EU po pitanju buduće federacije, a to je zajednička država Srbije i Crne Gore', kazao je Svilanović. On je rekao da je stav nemačke vlade oko saradnje sa Haškim tribunalom takođe usaglašen sa stavovima EU, gde se, kako je kazao, 'podrazumeva obaveza saradnje SRJ sa sudom u Hagu'. Svilanović nije želeo da detaljnije govori o razgovoru sa Fišerom na tu temu. On je dodao da je razgovor bio koncentrisan na ekonomska pitanja. Slobodan Krapović razgovarao sa Igorom Sergejevom Rusija podržava plan Beograda za jug Srbije
BEOGRAD (Beta) - Savezni ministar odbrane Slobodan Krapović izjavio je juče, posle susreta sa svojim ruskim kolegom, maršalom Igorom Sergejevom, da je plan Vlade Srbije i Savezne vlade za rešavanje krize u Preševskoj dolini dobio podršku Rusije, kao i da su dve delegacije potpisale plan za vojnotehničku saradnju u 2001. godini.
'Razmotrili smo pitanje bezbednosti na Balkanu, a u okviru toga i situaciju na Kosovu i Metohiji i, naravno, probleme koji se javljaju na jugu Srbije', rekao je Krapović na konferenciji za novinare.
On je dodao da su stavovi obe strane 'identični u velikom stepenu' i da je Rusija pozdravila kurs državne politike SRJ da se prevashodno diplomatskim i političkim putem reše problemi u regionu.
'Rusija potpuno deli i podržava stav SR Jugoslavije koja insistira na očuvanju Kosova u sastavu SRJ. Mi podržavamo i napore saveznog i rukovodstva Srbije u regulisanju stanja u regionu Bujanovca, Preševa i Medveđe', rekao je Igor Sergejev.
On je dodao da su tokom razgovora 'razmatrani i stanje i perspektive bilateralne saradnje u vojnoj oblasti' i da Rusija poseban značaj daje razvijanju odnosa sa SRJ, koji 'imaju veoma dobre perspektive'.
Predsednik SRJ Vojislav Koštunica, prilikom susreta sa Sergejevom, je istakao da će Jugoslavija 'odlučno svim demokratskim sredstvima braniti integritet zemlje, čime se istovremeno brani mir i stabilnost na Balkanu'. Kako se navodi u saopštenju, Sergejev je rekao da Rusija dosledno i čvrsto podržava suverenitet i teritorijalni integritet SRJ i da je u potpunosti saglasna sa jugoslovenskom inicijativom za izmenu odredbi o Kopnenoj zoni bezbednosti,
