Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 24.Nov.2009, 18:50 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Sve više žena koje ostavljaju nasilnike
BEOGRAD - Žene u Srbiji svake godine imaju sve veću podršku društva i države da nasilnike u porodici prijave i napuste, ocenili su stručnjaci u izjavama Tanjugu.
Koordinator Savetovališta za porodicu Vesna Stanojević rekla je Tanjugu da je od početka godine Sigurnu kuću u glavnom gradu nazvalo oko 4.300 žena koje su na taj način prijavile neki od oblika nasilja koje trpe.
Da su znale da postoji ...
U istom periodu prošle godine Sigurna kuća >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << primila je dve stotine poziva manje, rekla je ona i dodala da to ne mora da znači da je nasilje u porodici povećano u Srbiji, već može biti i posledica podizanja svesti žena, i društva u celini da nasilje ne treba trpeti, već prijaviti.
"Mi imamo stalno izjave žena koje kažu da ne bi trpele nasilje toliko godina da su znale da postoji Sigurna kuća", istakla je Stanojević.
U Srbiji su zakoni menjani i nasilje u porodici je krivično delo, takva situacija daje ženi neku sigurnost i mogućnost da nasilnika prijavi, rekla je ona i dodala da je primetno da su žene sada svesnije da se situacija nasilja neće promeniti i spremne su da iz nje odu.
Ženama je ranije u proseku trebalo između 10 i 15 godina da prijave nasilnika, a danas je primetna promena, rekla je Stanojević i dodala da u Sigurnoj kući trenutno gotovo 90 odsto žena čine one koje imaju tridesetak godina.
One obično imaju po dvoje dece, mlade su se udale, suočile sa problemom nasilja, pokušale da odu od nasilnika, vraćale mu se da bi na kraju odlučile da to prekinu i zatražile pomoć.
Prema njenim rečima, "one uglavnom sa puno snage i volje prekidaju te priče od ranije i pokušavaju da urade nešto od sebe da bi mogle da sa decom nastave da žive normalno".
Institucije spore, rezultat daleko
Lejla Ruždić iz Kancelarije za besplatne pravne savete i psihosocijalnu pomoć žrtvama porodičnog nasilja pri opštini Zvezdara kazala je Tanjugu da se toj kancelariji za pomoć javljaju "sve strukture žena", kao i da u poslednje vreme dolazi dosta starih žena koje se žale na neadekvatno ponašanje svoje dece.
Ona je ukazala i na činjenicu da pomoć traže i vrlo mlade žene i dodala da one sada imaju veću svest o tome da ne treba da trpe nasilje.
Prema njenim rečima, donošenje Krivičnog zakona 2002. godine dalo je ženama potvrdu da je nasilje nedozvoljen vid ponašanja i da se ono sankcioniše, pa je kako je kazala "to najverovatnije razlog što se više prijavljuju u sigurne kuće".
Bez obzira na taj napredak, institucije koje učestvuju u tom procesu spore su i "to još uvek nije onako kako bi trebalo da bude", ocenila je Ruždićeva.
Ona je kazala da je situacija na opštini Zvezdara promenjena u odnosu na ranije godine, jer na teritoriji te opštine postoji Treći opštinski sud koji sudi za takva krivična dela i dodala da je u poslednje vreme povećan broj prijava koje se napišu protiv nasilnika, kao i da se tužbe procesuiraju na pravi način.
Ruždićeva je ukazala na značaj saradnje svih institucija koje učestvuju u zaštiti od nasilja i dodala da je opština Zvezdara jedina opština koja je načinila Protokol o postupanju svih institucija koje su relevantne za borbu protiv nasilje u porodici, a koji će biti predstavljen narednih dana.
Prema njenoj oceni nedovoljna saradnja svih institucija predstavlja jedan od velikih problema u borbi protiv nasilja u porodici, ali je istovremeno primetan siguran pomak u odnosu na ranije godine.
Izuzetno je značajno "da čitavo društvo o tome brine, odnosno da sprečava nasilje na određeni način i da se radi na resocijalizaciji nasilnika", naglasila je Ruždićeva i dodala da društvo nema ništa od rasturanja porodice i hapšenja nasilnika, ako se sa njima posle ne radi.
Obdanište u okviru Sigurne kuće
Koordinator Savetovališta za porodicu Vesna Stanojević kazala je da će mladim ženama koristiti obdanište koje će sutra, na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, biti otvoreno u Sigurnoj kući.
Njihova deca su mala, one imaju potrebu da rade, da se materijalno osamostale, i mi (u Sigurnoj kući) im pomažemo i prilikom traženja zaposlenja.
Obdanište u Sigurnoj kući moći će da primi petnaestak mališana što je više nego dovoljno, jer je većina dece smeštene u toj instituciji školskog uzrasta, rekla je ona i dodala da će činjenica da imaju gde da ostave decu majkama uveliko pomoći da nađu i zadrže posao.
"One prosto jedva čekaju da se obdanište otvori, jer mnoge ne mogu da zbrinu decu u druga obdaništa, prvo, zato što nema mesta, a s druge strane i zato što se to plaća", istakla je Stanojević.
Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...










