Srbija nije zemlja maslina

Izvor: Blic, 06.Feb.2011, 01:10   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Srbija nije zemlja maslina

Koliko u Srbiji ima stabala maslina, kako se prevoze koke nosilje, u kakvim uslovima žive laboratorijske životinje, od kojih bolesti boluju građani i šta im je na trpezi, samo su neka od pitanja iz upitnika Evropske komisije (EK) na koja su državni organi odgovorili i - odgovore poslali u Brisel.

U Srbiji „ne postoji pojava” maslina, odgovor je na pitanje koliko u zemlji ima stabala tog drveta, koja je njihova tržišna cena i da li postoji kompjuterizovan informacioni >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << sistem poput geografskog informacionog sistema gajenja maslina.

Evropu je interesovalo i da li postoji plan i nadležni državni organ za zaštitu laboratorijskih životinja. Srbija je odgovorila da je „usvojen Pravilnik o uslovima za upis u registar za oglede nad životinjama, načinu nege, postupanja i lišavanja života oglednih životinja, a ministar formirao posebnu radnu grupu Etički savet za dobrobit oglednih životinja”.

Na zahtev EK detaljno je opisana zakonska osnova za držanje životinja u zoološkim vrtovima, a državni organi Srbije naveli su da su propisani i opšti uslovi za sve uzraste koka nosilja - kad je reč o prostoru, osvetljenju, buci, intervencijama koje se mogu obavljati, dezinfekciji, kontroli. Slično u Srbiji žive i telad, svinje, pilići, dodali su.

Zanimljivi su i statistički podaci o proizvodima koji su povučeni iz upotrebe zbog neispravnosti. Tako je 2009. godine iz prodaje povučeno 606 ukrasnih sijalica za jelke dužine 464 metra, 5.567 merdevina, 32 šlaufa za plivanje, 1.450 električnih posuda za kuvanje kafe, 87 kaciga za motocikliste...

EU je interesovala i zdravstvena situacija u Srbiji, pa se među pitanjima našlo i ono o prosečnoj dužini boravka u bolnicama i zdravstvenim institucijama: istraživanja su pokazala da su pacijenti 1997. prosečno provodili 13,3 dana u zdravstvenim ustanovama, a 2009. godine - 9,4 dana.

Postavljeno je i pitanje da li postoji sistem kojim se utvrđuje broj prodatih karata u zvanično priznatim bioskopima, na nacionalnom nivou. Odgovor je bio negativan, a istovetan je dat i na pitanje da li postoji centralizovani sistem za prikupljanje podataka o svim šumskim požarima i da li postoji strategija za njihovo sprečavanje.

Poglavlje 26. upitnika EK odnosi se na obrazovanje i kulturu. U njemu je postavljeno pitanje „koji se zakonski režim primenjuje u određivanju cena knjiga i da li postoje utvrđeni propisi o cenama”. Odgovoreno je - cena knjige obrazuje se prema tržišnim principima i ne postoje posebni zakonski propisi kojima se uređuje oblast ovih cena. Izdavač ima posebnu slobodu određivanja cena publikacija koje izdaje.

Voće jedu bogati

Zanimljiv je i podatak iz odgovora na Upitnik da je sveže voće svakodnevno konzumiralo 44 odsto stanovnika i da su ga „najčešće jeli bogati i najbogatiji”. U poglavlju vezanom za ribarstvo zvaničnike EU je interesovalo gde su smeštena ribarska plovila u Srbiji i koje su njihove oblasti rada, kao i da li Srbija ima registar flote.

Nastavak na Blic...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.