Izvor: Studio B, 20.Jul.2012, 11:22 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Slijepčević: Nismo presudili pod pritiskom
Predsednik Ustavnog suda Srbije Dragiša Slijepčević izjavio je da je "apsurdna pomisao" da Ustavni sud olukama o nadležnostima Vojvodine i povratku sudija i tužilaca "želi da se pozicionira kod novih vlasti".
"Pozicionirao nas je Ustav, tako što je Ustavni sud odredio kao samostalan, nezavisan državni organ, koji štiti ustavnost i zakonitost i ljudska i manjinska prava i slobode, propisavši nadležnost i odredivši da su odluke Ustavnog suda konačne, izvršne i opšteobavezujuće", >> Pročitaj celu vest na sajtu Studio B << rekao je Slijepčević u intervjuu za današnje "Novosti".
Na pitanje da li je bilo pritisaka iz stranaka nove vladajuće većine na Ustavni sud, da donese baš ovakve odluke i baš sada, Slijepčević je odgovorio da "u trenutku kada je predlog odluke postao predmet razmatranja pred Sudom, nije bilo ni na pomolu formiranje nove vladajuće većine, a time ni faktičke mogućnosti da ona, na bilo koji način, utiče na donošenje odluke Ustavnog suda".
"Osim toga, vladajuća većina još ne postoji, Vlada RS još nije formirana. Uticaj bilo koje vlasti na sudije Ustavnog suda je objektivno isključen, jer se sudija Ustavnog suda može razrešiti ili krivično goniti samo uz većinsku saglasnost svih sudija", rekao je Slijepčević. Prema njegovim rečima, tome u prilog govori i činjenica da sudije Ustavnog suda same biraju i razrešavauju predsednika Suda.
Govoreći o odluci Ustavnog suda o nadležnostima Vojvodine, Slijepčević je naveo da "nema ustavnopravnih smetnji da u okviru Misije Republike Srbije pri EU, u Briselu, postoji odeljenje koje se posebno bavi predstavljanjem i promocijom AP Vojvodine i njenih kapaciteta".
"Sve drugo je neustavno. Pred Sudom do sada nije osporen nijedan opšti akt kojim se predviđa osnivanje predstavništva u inostranstvu neke jedinice lokalne samouprave. Mogu samo da ponovim - osnivanje predstavništva u inostranstvu, u drugim državama ili međunarodnim organizacijama je ekskluzivno pravo suverene države, što znači da bi svaki akt drugačije sadržine bio protivan Ustavu. Ako neki takav akt postoji, treba ga što pre staviti van snage", precizirao je Slijepčević. On je dodao da "to, naravno, ne znači da u okviru određenih institucija i mehanizama delovanja međunarodnih organizacija, kao što je na primer Savet Evrope, AP Vojvodina i jedinice lokalne samouprave ne mogu imati svoje predstavnike".
Slijepčević je na podsećanje "Novosti" da u Ministarstvu pravde tvrde da su odlukom Ustavnog suda u sudnice vraćne i one sudije koje su optužene za teška krivična dela, odgovorio da "Ustavni sud nije vratio nijednog nedostojnog, nestručnog ili neosposobljenog sudiju na funckiju".
"Visoki savet sudstva (VS S) je bio dužan da utvrdi činjenice i pruži dokaze kojima se obara pretpostavka izbornosti sudija, biranih po ranijim propisima. Odlukama VŠ koje su žalbama osporavane pred Ustavnim sudom to nije učinjeno. Sprovedeni postupak pred tim organom je bio nelegitiman zbog njegovog krnjeg sastava i učešća u radu članova koji su se morali izuzeti u postupku preispitivanja, jer su učestvovali u donošenju odluka prvog sastava VS S", kazao je Slijepčević.
On je dodao da je zakonodavac, donošenjem Zakona o izmenama i dopunama Zakona o sudijama, konstatovao da nije pravno valjano oborena pretpostavka izbornosti odlukama prvog sastava VS S.
"Stalni sastav morao je da preispita valjanost činjenica, na kojima su se te odluke temeljile, ali nije mogao prikupljati nove dokaze i utvrđivati činjenice koje nisu bile predmet razmatranja prvog sastava, a što je činio. Iz tih razloga ni u ponovljenom postupku nije oborena pretpostavka izbornosti neizabranih sudija, i to je razlog zbog koga je Ustavni sud morao uvažiti sve podnete žalbe. Međutim, to ne znači da se, po odluci Ustavnog suda, na posao vraćaju i nedostojne sudije", kazao je Slijepčević.
Predsednik Ustavnig suda je istakao da "odluke Ustavnog suda mogu biti predmet rasprave samo na stručnim skupovima na kojima učestvuju najeminentniji stručnjci iz ustavnog prava, ali se ni tom prilikom ne mogu osporavati niti se, na bilo koji način, može dovoditi u pitanje njihovo poštovanje i izvršnost".
"A zašto bilo kome ide u korist da neodmerenim izjavama stvara odijum građana prema odlukama Ustavnog suda, kao institucije čiji je zadatak da obezbedi vladavinu prava, čini mi se da je pitanje za čitavo naše društvo", kazao je Slijepčević.
