Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 12.Maj.2011, 15:26 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Skupština: Izborno jemstvo problem za stranke
BEOGRAD -
U Skupštini Srbije danas je održana javna rasprava o predlozenom zakonu o finansiranju političkih aktivnosti, tokom koje su učesnici ukazali na nekoliko nedoumica, među kojima je i izborno jemstvo koje stranke moraju da polože prilikom kandidovanja za izbore.
Pitanje izbornog jemstva pokrenula je LDP koja je navela da je sporno što stranke u trenutku kada treba da polože jemstvo prilikom kandidovanja ne znaju koliki iznos treba da daju, pošto je on poznat >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << tek kada se utvrde konačne izborne liste.
Nedovoljno definisano
Naime, zakonskim predlogom je propisano da je politički subjekat, ukoliko namerava da koristi sredstva iz javnih izvora, dužan da položi izborno jemstvo prilikom podnošenja kandidature.
Ministarka je rekla da će razmotriti primedbu liberala, navodeći da će u skupštinskoj raspravi inače biti prihvaćeni svi konstruktivni predlozi i da će zakon biti uređen konsenzusom svih aktera u političkom životu.
Šefica poslaničke grupe "Za evropsku Srbiju" Nada Kolundžija kazala je da je pitanje jemstva u zakonu nedovoljno precizno definisano, i da je amandmanom potrebno otkloniti tu prepreku, pošto se iznos jemstva može odrediti tek kada se svi prijave za izbore i kada se proglase izborne liste.
Za predstavnika Albanaca u republičkom parlamentu Rizu Halimija je posebno problematično što su stranke dužne da daju jemstvo na celokupan iznos koji će dobiti iz budžeta, a njegov predlog je da to bude samo u visini 20 odsto tih sredstava, koje dobijaju nakon proglašenih izbornih lista.
Malović je objasnila da je to vrlo racionalna primedba, te da će to biti jedno od rešenja koje će biti precizirano.
Zajam… od koga?
Primedba predstavnika Državne revizorske institucije odnosila se na to što će, prema njima, Agencija za borbu protiv korupcije određivati revizorima šta će biti predmet njihove revizije. Odredbom prema kojoj Agencija nakon obavljene kontrole finansijskih izveštaja stranaka može uputiti DRI zahtev za obavljanje revizije tih izveštaja, za revizore ugrožava samostalnost te institucije.
Međutim, direktorka Agencije Zorana Marković odbacila je takvu primedbu, navodeći da se ni na koji način ne umanjuje ničije pravo, kao i pravo Agencije da ustupa predmete.
Nemanja Nenadić iz organizacije Transparentnost Srbija ukazao je na nepreciznost odredbe koja se odnosi na to da li stranka može da uzima zajam i od drugih lica, a ne samo od banaka. Malović je rekla da je stav predlagača da stranka može da uzima samo zajam od banaka.
Za radikale su predložena zakonska rešenja izuzetno neprihvatljiva i loša, a posebno su kritikovali odredbu prema kojoj stranke mogu da se zadužuju kod banaka, navodeći da to ide u prilog oligarsima, odnosno da im se omogućava upravo kontrola stranaka.
"Zakon je loš i biće neprimenjiv. Ovo su pisali diletanti", rekao je Zoran Krasić iz SRS.
Transparentno
Predstavljajući nova rešenja, Malović je rekla da novinu u finansiranju stranaka predstavlja ukidanje ograničenja o visini sredstava iz privatnih izvora, koje osim članarine, priloga i nasledstva čine i novi vidovi kao što su legat i zaduživanje kod komercijalnih banaka.
Međutim, ostala je odredba prema kojoj fizičko lice može dati stranci 20 prosečnih mesečnih zarada, a pravno 200.
U cilju efikasnije kontrole prilozi se daju isključivo uplatom preko tekućeg računa davaoca uz obavezu političke stranke da evidentira svaki prilog, kao i da ga javno objavi na stranačkom sajtu..
Novina je i da se politička stranka može finansirati putem priloga međunarodnih političkih udruženja, ali takvi prilozi ne mogu biti u novcu, dok je zabranjeno davanje priloga političkom subjektu preko trećeg lica, prikrivanje identiteta davaoca priloga ili iznosa.
Iz budžeta Srbije predviđeno je da se izdvoji 0,15 odsto za redovni rad političkih stranaka, a za finansiranje troškova izborne kampanje iz javnih izvora u godini u kojoj se održavaju izbori određuju se sredstva u iznosu 0,1 odsto rashoda budžeta.
Poslanici republičkog parlamenta nastaviili su danas razmatranje izmena Zakona o izboru narodnih poslanika, kojima će, između ostalog, biti ukinute blanko ostavke.
Raspravu o predloženim rešenjima poslanici će nastaviti u 12.30 sati, budući da će većina njih prisustvovati javnoj raspravi o Predlogu zakona o finansiranju političkih aktivnosti, a koja počinje u 10 sati.
Izmenama Zakona o izboru narodnih poslanika ukidaju se blanko ostavke, tako što je propisano da poslanik podnosi ostavku Skupštini Srbije, overenu, lično, preko punomoćnika ili poštom preporučeno, u roku od tri dana od dana overe.
Predloženo je i da se mandat, u slučaju njegovog prestanka pre isteka vremena, dodeljuje prvom sledećem kandidatu sa iste izborne liste.
Propisano je i da među svaka četiri kandidata na izbornoj listi može da bude i više od jednog kandidata - pripadnika manje zastupljenog pola, vodeći računa o tome da na izbornoj listi bude najmanje 30 odsto pripadnika tog pola.
Obrazlažući u ime 109 poslanika vladajuće koalicije predložena rešenja, šefica poslaničke grupe "Za evropsku Srbiju" Nada Kolundžija navela da je vladajuća većina pristupila izmenama Zakona o izboru narodnih poslanika s opredeljenjem da Srbija postane članica EU i da srpski pravni i politički sistem bude usklađen sa najboljom evropskom praksom.
Stavove o predloženim rešenjima u dosadašnjoj raspravi su izneli predstavnici SPS, PUPS, LDP i Savez vojvođanskih Mađara.
Za SPS-JS, čiji se poslanici ne nalaze među predlagačima izmena, predložena rešenja su samo inicijativa za jasno i sistemsko formulisanje izbornog zakonodavstva koje će uslediti nakon sledećih izbora, dok će PUPS amandmanom tražiti da se poslanik jedne stranke članice koalicije menja poslanikom iste te stranke, a podršku je najavila i opoziciona LDP, iako kao krajnje rešenje vidi ustavnu reformu.
SVM će takođe podržati predložene izmene Zakona o izboru narodnih poslanika, kao i opoziciona LDP, iako kao krajnje rešenje vidi ustavnu reformu.
Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...







