Izvor: Akter, 13.Maj.2015, 20:53 (ažurirano 02.Apr.2020.)
SAD: Geostrateška važnost zapadnog Balkana
Izjava o Balkanu pred Kongresnim komitetom za vanjska pitanja, podkomitetu o Evropi, od strane Hoyt Yee, zamenika pomoćnika državnog sekretara SAD za evropska i evroazijska pitanja od 29.4.2015 godine.
Predsjedavajući Rohbrabacher, ranking member Meeks, članovi Podkomiteta, zahvaljujem vam se na pozivu da danas pred vama govorim o onome šta smo postigli na zapadnom Balkanu tokom 20 godina od Dejtonskog mirovnog sporazuma i izazovima koji su danas pred nama.
Dozvolite >> Pročitaj celu vest na sajtu Akter << mi da izrazim duboku zahvalnost Kongresu i Podkomitetu za vaše zanimanje za zapadni Balkan, gdje se Sjedinjene Države zalažu da ispune našu zajedničku viziju o Evropi koja je cjelovita, slobodna i u miru. Vaš angažman sa visokim zvaničnicima za Balkan, putovanja u region i stranačko članstvo šalju snažan signal Sjedinjenim Državama da ostanu opredijeljene za budućnost regiona.
Danas je ta vizija pod većom prijetnjom nego ikad od kraja hladnog rata. Ruska agresija u Ukrajini i vladavina terora ISIL-a u Siriji i Iraku doveli su geostratešku važnost zapadnog Balkana u žižu interesa. U ovom novom geopolitičkom kontekstu, naš rad sa balkanskim saveznicima i partnerima da stvorimo prostor za slobodnu trgovinu, slobodna tržišta i slobode građana je važniji nego ikad – bilo da podržava pravo da se iskaže vlastiti suvereni izbor za euro-atlantsku budućnost; presiječe protok stranih ratnika u Siriju i Irak čija je namjera da siju teror u Sjedinjenim Državama i Evropi; podupire centralnu ulogu regiona za buduću energetsku sigurnost Evrope; ili iskorijeni rak korupcije koji izjeda život, demokratiju i sigurnost.
Poziv za članstvo u EU i NATO – uz angažman i pomoć SAD – je transformativna politička i ekonomska snaga za zapadni Balkan. Napredak se dešava; Albanija i Hrvatska su se pridružile u NATO 2009; Hrvatska je 2013. postala 28. članica EU; Crna Gora napreduje prema pregovorima za pristupanje EU i ove godine je u “fokusiranim i intenziviranim razgovorima” da se kvalifikuje za članstvo u NATO; nedavni izbori u Albaniji bili su najbolja demokratska tranzicija u istoriji te zemlje; Srbija i Kosovo značajno koračaju prema normalizaciji; i napokon je i Bosna i Hercegovina ispregovarala svoj Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju u EU.
Od 1990. vlada SAD je obezbijedila preko 7 milijardi dolara da podrži te napore kroz demokratske reforme, fokus na vladavinu prava i napore protiv korupcije; da pomogne tranziciju ka tržišnoj ekonomiji; unaprijedi post-konfliktno pomirenje; i podrži provedbu zakona u borbi protiv organizovanog kriminala. Ali i dalje ostaju značajni izazovi. Euro-atlantske aspiracije mnogih zemalja na zapadnom Balkanu još su neostvarene i prijete napretku koji smo napravili u 20 godina od Dejtona.
Imajući ovo u vidu volio bih da moje svjedočenje danas usmjerim na četiri ključne oblasti. Prvo, izložiću dosadašnje stanje u sedam zemalja regiona. Drugo, govoriću o kompleksnom uticaju koji kobni ruski uticaj ima na region. Treće, preispitaću našu saradnju u naporima protiv ISIL-a, posebno kako radimo zajedno da efikasno istražimo i gonimo strane ratnike teroriste (FTF). Na kraju, daću pregled ekonomskog zdravlja u regionu.
Bosna i Hercegovina
BiH ostaje jedna od najsiromašnijih zemalja u Evropi i uveliko zaostaje za ostatkom regiona u reformama potrebnim za članstvo u Evropsku Uniju i NATO. Da bi uhvatila korak, BiH će morati da ubrza reforme. Mi i naši evropski partneri tražimo od BiH da počne sa društveno-ekonomskim reformama koje mogu opipljivo uticati na život građana BiH. Nadamo se da će te početne reforme dovesti do institucionalnih i političkih reformi koje BiH treba da bi postala stabilna, funkcionalna zemlja u potpunosti integrisana sa ostatkom Evrope. Čvrsto vjerujemo da budućnost BiH leži u EU i NATO – i sve nove EU kandidatkinje su morale da preduzmu znatne reforme, uključujući i ustavne promjene. Ustav BiH se bazira na Dejtonskom sporazumu koji je potpisan prije 20 godina i treba da se prilagodi novim činjenicama i standardima.
Ključne društveno-ekonomske reforme uključuju reformu zakona o radu da bi se omogućilo dinamičnije tržište radnih mjesta, reforme o poslovnoj klimi da bi se usmjerili procesi i prekinula kompleksnu birokraciju, i reforme u poreznom sistemu kako bi se cijena zapošljavanja u BiH dovela u liniju sa standardima EU. Reforma javne administracije takođe ima potencijal da znatno poboljša efikasnost službi, smanji troškove građanima kroz reorganizaciju i rastereti privatni pogonski sektor u ekonomiji koji sada zaostaje zbog preglomaznog i izuzetno opsežnog javnog sektora.
Teško je za svaku zemlju da mijenja zastarjele zakone o radu i kolektivneugovore, a štite ih ušančeni interesi – ali jedini načini da se stvore nova radna mjesta i rast je modernizacija ekonomije BiH. Ovo uključuje reviziju državnih kompanija koje podržavaju sistem pokroviteljstva koji favorizuje političku podobnost a ne profesionalnu konkurentnost. Taj koruptivni sistem dovodi ta ista državna preduzeća do propasti i lošeg rukovođenja i zato su neka od njih otišla pod stečaj. Uspješna obnova i privatizacija tih preduzeća učiniće ekonomiju BiH jačom, konkurentnijom i sposobnom da stvori stabilna, dobro plaćena radna mjesta.
Korupcija ostaje ozbiljan problem u BiH. Naša ambasada podržava napore BiH protiv korupcije na razne načine, uključujući rad s policijom, sudijama i tužiteljima da bi se ojačao kapacitet i pomogla rješenju slučajeva vezanih za korupciju i organizovani kriminal. Uz rad s vladom, takođe aktivno podržavamo grupe civilnog društva da zastupaju transparentnost i zaštitu zviždača. Naš cilj je pomoći u stvaranju okruženja u kome će lideri i zvaničnici biti odgovorni za svoje djelovanje i u kome niko nije iznad zakona. Takođe treba da pomognemo da se njeguje zajednička vizija budućnosti za građane Bosne i Hercegovine. Vidjeli smo taj potencijal za vrijeme katastrofalnih poplava prije skoro godinu dana kad su se građani ujedinili kao susjedi da se suoče s krizom. U času potrebe, rafting klubovi, studenti, poljoprivrednici i mali privatnici pomogli su jedni drugima ne gledajući na etničku pripadnost.
Srbija
Srbija nastavlja da poboljšava odnose sa susjedima, gradi jače partnerstvo sa EU i Sjedinjenim Državama i sarađuje sa međunarodnom zajednicom na transnacionalnim prijetnjama.
U januaru, Srbija je preuzela predsjedavanje u Organizaciji za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE), a vođstvo Srbije je pokazalo snažno opredjeljenje da podrži temeljne principe organizacije. Na primjer, Srbija je potakla političku diskusiju o krizi unutar OSCE-a i iskoristila sve alatke institucija i misija OSCE-a da podrži mirno rješenje konflikta. Nedavno je Srbija bila uspješna u produženju mandata specijalne monitoring misije u Ukrajini do marta 2016. Očekujemo da će Srbija, u ovoj četrdesetoj godišnjici helsinškog Finalnog akta, nastaviti da djeluje transparentno i pravično, vodeći sve zemlje učesnice prema visokim standardima OSCE-a. Svjedočenje ministra vanjskih poslova Dačića ovdje, pred Helsinškom komisijom u februaru 2015, je još jedan znak spremnosti Srbije za dijalog i transparentnost.
Nastavljamo da podržavamo aspiracije Srbije za pridruživanje u EU i pohvaljujemo napredak Srbije prema ovom cilju. Pozdravljamo ohrabrenje i pomoć EU u podršci reformama koje Srbija mora poduzeti da bi se uskladila sa standardima EU.
Srbija je od 2006. članica Partnerstva za mir NATO-a (PFP). Zadovoljni smo da je poslije skoro četiri godine pregovora Srbija u januaru ispunila svoj prvi Individualni akcioni plan za partnerstvo (IPAP) sa NATO, koji definiše skrojen set programa za srbijansko-NATO saradnju i otvara novo poglavlje u političkim odnosima Srbije u sklopu EU i UN u Africi i Bliskom istoku, kao i aktivno učešće Srbije u multinacionalnoj koaliciji protiv ISIL-a.
Srbijanski lideri su nas uvjerili da nastoje ojačati regionalnu stabilnost i ostvariti konstruktivne odnose sa svim njihovim susjedima. Nekoliko nedavnih događaja su naglasili opredjeljenje Srbije u ovom pogledu, uključujući i doček albanskog premijera Rame u Beogradu, u novembru 2014, što je prva posjeta na ovom niovu u 68 godina; posjetu srbijanskog premijera Vučića Sarajevu, u aprilu 2014, na prvom putovanju van zemlje u funkciji premijera, a u februaru njegovo prisustvo na inauguraciji nove hrvatske predsjednice. Možda najviše ohrabruje opredjeljenje Srbije za briselski dijalog s Kosovom pod okriljem EU što je rezultiralo znatnijom normalizacijom odnosa i konkretnim dogovorima koji povećavaju regionalno razumijevanje i stabilnost.
Ipak, i dalje ima primjera kad Srbija odbija učešće u regionalnim događajima u kojima Kosovo učestvuje kao Republika Kosovo. Izrazili smo naš stav da ova politika isključenja ometa dijalog i regionalnu saradnju i doprinosi negativnoj slici regiona, uključujući i potencijalne poslovne investitore. Ipak, nedavno smo vidjeli i obećavajuće korake. Danas i sutra, ustvari, Srbija će u Beogradu biti domaćin konferencije regionalnih ministara unutrašnjih poslova – uključujući i onog sa Kosova – o borbi protiv prijetnje stranih ratnika terorista. Pozdravljamo i ovaj inkluzivni pristup.
Kosovo
Sedam godina od deklaracije o nezavisnosti i tri godine od kraja međunarodne supervizije, Kosovo je napravilo velike korake u svom razvoju kao suverena, nezavisna zemlja. Sjedinjene Države i dalje podržavaju Kosovo u naporima da izgradi modernu, multietničku državu sa inkluzivnim, demokratskim institucijama.
Parlamentarni izbori 2014. bili su prva demokratska tranzicija političke vlasti kao rezultat slobodnih i fer izbora održanih na cijeloj teritoriji Kosova. Koaliciona vlada i proces koji je doveo do njenog formiranja pokazuju vitalnost demokratskih i političkih institucija na Kosovu. Pozdravljamo predsjednicu Jahjagu za njeno čvrsto vođstvo tokom tranzicije da bi se osigurali zakoni i ustav.
Pozdravljamo vlade Kosova i Srbije zbog njihovog stalnog opredjeljenja Briselskom sporazumu i normalizaciji odnosa kroz dijalog pod okriljem EU. U potpunosti podržavamo direktno uključenje visoke predstavnice EU Mogherini. Čestitamo svim stranama na značajnom napretku učinjenom od sastanka u februaru 2015, uključujući sporazume o ujedinjenju sudskog sistema Kosova i integraciji Organizacije civilne zaštite kosovskih Srba u institucije Kosova. Potičemo EU i vlade Kosova i Srbije da održe ovaj momentum i implementiraju dogovore koji će poboljšati život svih stanovnika na Kosovu. Podržavamo uspostavu Specijalnog suda koji će se baviti navodima sadržanim u izvještaju švajcarskog senatora Martija za Vijeće Evrope 2011. i koje je istražila specijalna istražna operativna grupa. Bitno je da lideri Kosova poduzmu potrebne korake da se odobre ustavni amandmani i legislacija potrebna za stvaranje Specijalnog suda koji će ove navode obraditi na kredibilan način. Važno je za žrtve, ali i za budućnost Kosova, da krene od ovog poglavlja i nastavi svoju demokratsku konsolidaciju i put prema euro-atlantskoj integraciji.
Osim Sjedinjenih Država još 106 zemalja priznaju Kosovo kao suverenu državu. Kosovo je takođe član jednog broja regionalnih i međunarodnih organizacija. Sjedinjene Države nastavljaju da aktivno potiču bilateralna priznanja Kosova angažujući se na najvišem mogućem nivou i kod onih koji ga nisu priznali.
Podržavamo moguće članstvo Kosova u NATO, OSCE i Evropsku uniju i potičemo vladu Kosova da usvoji reforme potrebne da bi se zadovoljili standardi tih institucija.
Albanija
U Albaniji smo vidjeli značajan demokratski napredak nakon kraja opresivne komunističke vladavine prije 20 godina. Prošlog juna, Evropsko vijeće je dodijelilo Albaniji status kandidata u EU. Dajući ovaj status Evropsko vijeće je istaklo napore Albanije da se suoči sa korupcijom, bori protiv organizovanog kriminala i implementira sudske reforme.
Sa više od jedne godine u ovom sastavu, nova vlada nastavlja da održava jako partnerstvo Albanije sa Sjedinjenim Državama kao ključni strateški prioritet. Nedavno smo potpisali deklaraciju o strateškom partnerstvu SAD i Albanije, ističući područja saradnje u sigurnosti; dobru vladavinu, vladavinu prava i ljudska prava; civilno društvo; ekonomski razvoj; energetsku sigurnost, i obrazovanje i kulturne razmjene.
Stopa ekonomskog rasta Albanije zaustavila je pad 2014, rastući od 1.4 do 2 posto, zahvaljujući djelimično trogodišnjem programu MMF-a, napretku ka pridruživanju EU, napredovanju u borbi protiv korupcije, boljim prihodima vlade, naporima za reformu energije, i većim očekivanjima rasta. MMF predviđa ekonomski rast od tri posto u 2015, stimulisan stranim ulaganjem i rastom u domaćoj potrošnji. I dalje tražimo mogućnosti da pomognemo Albaniji da stvori uslove za održiv ekonomski rast na široj osnovi koji su inkluzivni i u skladu sa standardima EU.
Ipak, pred Albanijom ostaje još dosta posla. Iako je dobila status kandidata Albanija će se suočiti sa značajnim izazovima implementacije reformi potrebnih za početak razgovora o priključenju EU. Treba da intenzivira napore u jačanju demokratskih institucija, da se prihvati sudske reforme i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Uticaj kriminala i korupcije na politiku je i dalje zabrinjavajući. Tražimo od vlade i opozicije da zajedno rade u borbi protiv kriminala i korupcije a ne da im pažnju odvraćaju konfrontacije i koruptivna domaća politika.
Crna Gora
Crna Gora, koja je razgovore o pridruživanju EU započela tek u junu 2013, prošla je dug put. Međutim, u posljednjem izvještaju EU o napretku, objavljenom u oktobru, EU je zabilježila da treba razviti “kredibilno svjedočanstvo istraga, suđenja i konačnih osuda u slučajevima korupcije, uključujući korupciju na visokom nivou. Ostaje ozbiljna zabrinutost u vezi slobode izražavanja i medija, uključujući neriješene slučajeve nasilja nad novinarima”.
NATO je takođe tražio od Crne Gore da pojača vladavinu prava kako bi poboljšala svoju poziciju za primanje poziva za pridruživanje NATO-u krajem 2015. Slažemo se sa našim NATO saveznicima da niko izvan 28 zemalja članica, uključujući Rusiju, nema pravo da se upliće, i stavlja veto, u odluke NATO-a o pitanju članstva. Takođe smo zabrinuti zbog relativno niskog nivoa crnogorske javne podrške za članstvo u NATO (trenutno oko 38 posto), što uveliko zaustavlja pogrešno razumijevanje o odgovornostima i dobrobitima članstva.
Mi i drugi saveznici nastavljamo da pratimo i prosuđujemo napredak reformi u Crnoj Gori i spremnost za članstvo. Vjerujemo da su Crnogorci opredijeljeni da implementiraju reforme potrebne da pokažu punu spremnost za pridruživanje u NATO. Nadamo se da Crna Gora održava ili čak ubrzava korak u naporima da unaprijedi svoju poziciju u ovoj godini.
Makedonija
Takođe podržavamo aspiracije Makedonije za pridruživanje u NATO i EU. Nedavno smo, međutim, mi i naši evropski partneri sa zabrinutošću pratili razvoj situacije u Makedoniji u vezi objavljivanja prisluškivanih informacija šefa glavne opozicione partije. I dalje ohrabrujemo opoziciju, koja trenutno bojkotuje parlament, da se vrati tom tijelu i pomogne u rješavanju krize. Takođe tražimo od vlade da preduzme akciju da riješi krizu na način koji pokazuje njeno opredjeljenje za evro-atlantske principe, uključujući vladavinu prava, slobodne i fer izbore i nezavisnost sudstva i medija. Ovo je prilika da se ojača kapacitet postojećih institucija, da se pokaže sposobnost Makedonije da se može suočiti sa ozbiljnim izazovima i zaštititi prava građana i da počne sa gradnjom povjerenja javnosti. Takođe smo zabrinuti zbog rastuće podjele u društvu između zajednica etničke makedonske većine i etničke albanske manjine u Makedoniji.
Integracija Makedonije u EU i NATO ostaje važna za postizanje trajnog mira i stabilnosti u regionu. Na samitu u Bukureštu 2008. NATO se zauzeo da Makedonija dobije poziv da se priključi Savezu čim postigne sporazum sa Grčkom o uzajamno prihvatljivom rješenju po pitanju imena. S novom vladom u Atini i dalje tražimo od obje strane da se ponovo angažuju, sa voljom da nađu kompromis.
Vlada, opozicija i svi uključeni moraju se fokusirati na dugoročnu stratešku poziciju Makedonije, a ne na kratkoročne taktičke prednosti.
Hrvatska
U Hrvatskoj smo vidjeli kako se sukcesivne vlade drže cilja – članstvo u EU – da obezbjedi resurse i nepopustljivo provode reforme potrebne da to postignu. Rezultat je stigao u julu 2013. kad je Hrvatska postala najnovija članica EU, pokazujući cijelom regionu da su vrata za EU integraciju još otvorena. Zadovoljni smo što vidimo da Zagreb sada dijeli naučene lekcije svojim susjedima koji žele da uđu u EU i NATO.
Još ima izazova koji leže pred Hrvatskom. Prvo, njihova ekonomija je opala posljednjih šest godina, dovodeći do visoke stope nezaposlenosti i odvraćajući dalje strane direktne investicije. Potakli smo korake da se promovišu reforme koje bi mogle poboljšati poslovnu klimu, privući više ulaganja i staviti momentum iza ekonomskog rasta koji vodi privatni sektor. Drugo, do nedavno hrvatska vlada nije imala u prvom planu projekat za terminal za tečni prirodni gas (LNG) na Krku. Ohrabrio nas je njihov nedavni tender za poslovni plan za taj projekat. Realizacija terminala za LNG neće samo pomoći Hrvatskoj da ukloni svaku zavisnost od ruskog gasa, nego će omogućiti diversifikaciju energije za druge zemlje centralne Evrope koje još više zavise od snabdijevanja ruskom energijom.
Štetni ruski uticaj na zapadnom Balkanu
Globalno, Sjedinjene Države i Rusija sarađuju na ključnim priroritetima u polju sigurnosti kao što je borba protiv nasilnog ekstremizma i prijetnja od stranih ratnika terorista, ili u nuklearnim razgovorima o Iranu. Nadamo se da ćemo postići istu vrstu saradnje i na zapadnom Balkanu.
Međutim, s obzirom na dalju agresiju Rusije u Ukrajini, ostajemo oprezni. Potpuno se zauzimamo za euro-atlantsku integraciju regiona i podršku apsiracijama u ovom pogledu svih zemalja na zapadnom Balkanu. Ali, prošlog septembra ruski premijer Lavrov je rekao da će širenje NATO-a na zapadnom Balkanu biti provokativni čin. NATO i dalje ponavlja da je to odbrambeni Savez i da nije usmjeren ni na jednu zemlju, i ni na koji način ne predstavlja prijetnju Rusiji. Zemlje regiona jesu i ostaće slobodne da odluče o svojim pridruživanjma, a Rusija nema pravo na veto.
Radimo na gradnji regionalne otpornosti kroz našu pozitivnu podršku za integraciju regiona u NATO i EU.
Kad je riječ o energiji, gdje Rusija ima posebnu ulogu u regionu, radimo sa liderima zapadnog Balkana i EU da bismo preinačili izvore snabdijevanja, ruta i tipova kako Rusija ne može koristiti svoje energetske zalihe kao političko oružje, kao što je uradila u Ukrajini.
Strani ratnici teroristi
Zapadni Balkan je značajan izvor stranih ratnika terorista koji idu u Siriju i Irak, posebno kad se u obzir uzme omjer po glavi stanovnika. BiH, Kosovo, Makedonija i Albanija posebno su značajan izvor.
Ne postoji jednoobrazni profil stranih ratnika terorista sa zapadnog Balkana. Pojedinci su radikalizovani i motivirani da se bore u Siriji i Iraku nizom faktora. Ekonomska stagnacija i nedostatak opcija za zapošljavanje su neki od njih. A ovo se još pojačava skepticizmom građana prema njihovim vladama.
Zemlje zapadnog Balkana uzimaju ovu prijetnju veoma ozbiljno – Albanija, BiH, Kosovo, Makedonija, Crna Gora i Srbija sve su donijele zakon kojim se osuđuju strani ratnici i podrška njima. SAD nude značajnu pomoć kroz tehničke savjete, obuku u gradnji kapaciteta u slučajevima terorizma i jačanju zakona. Osim toga, SAD su nedavno postavile tužitelja SAD u ambasadu u Tirani kao rezidentnog pravnog savjetnika protiv terorizma sa regionalnim odgovornostima.
Albanija, BiH, Kosovo i Srbija su pohapsili osumnjičene ratnike teroriste i u procesu su istrage i nihovo dalje gonjenje. SAD omogućuju slučaj baziran na praćenju u Albaniji, BiH i Kosovu da pomogne istražiteljima i tužiteljima da efektivno riješe te slučajeve.
Ekonomija zapadnog Balkana
25 godina nakon nezavisnosti zapadni Balkan napreduje prema euro-atlantskoj integraciji, ali ostaje mnogo rada, posebno u oblasti ekonomije. Zemlje su ostale zaglavljene u tranziciji, sa stopom nezaposlenosti koja u prosjeku prelazi 20 posto (i više nego duplo među mladima), glomaznom javnom sektoru, ogromnim neformalnim sektorima i rigidnim zakonima o radu koji se upravo sada ponovo ispisuju kako bi se omogućilo dinamičnije tržište rada. BDP u regionu je porastao samo 10 posto od nivoa u 1989. Ratovi u 1990-im i finansijska kriza 2008. imali su očite posljedice, ali je bilo i uspjeha, kao što ostaje i putanja regiona prema Zapadu i kapitalizmu slobodnog tržišta.
Posebno je važno direktno strano ukaganje za ekonomski uspjeh u regionu, u svjetlu njegovih malih nacionalnih tržišta i stalne visoke stope nezaposlenosti. U pet godina prije finansijske krize, region je imao prosječan rast BDP-a od preko 5 posto sa impresivnim stranim direktnim ulaganjima, što je, na primjer, 2007. predstavljalo 25 posto BDP-a Crne Gore. Značajan rast radnih mjesta, posebno među mladima, i rastuća srednja klasa su kritični za veću ekonomsku sigurnost, zajednički prosperitet i eventualno pridruživanje u EU. Zajedno sa međunarodnim partnerima zagovaramo strukturalne business friendly i reforme koje su okrenute rastu, zakonodavstvo, i investicije potrebne da privuku poslove i tranziciju ekonomija u regionu za konkurentnije modele rasta u privatnom sektoru. Firme treba da imaju povjerenja da će ugovori biti ispoštovani, da će roba brzo proći na carini, dozvole izdate na transparentan i blagovremen način, a prava radnika poštovana.
Primjeri nedavnog uspjeha vide se u Srbiji, koja je prihvatila nekoliko reformi u poslovnoj klimi 2014. a koje su donešene uz tehničku pomoć SAD i podršku politike; i Albanija, gdje mi dajemo tehničku pomoć u sektoru električne energije i savjetodavne usluge vladi kako da poboljša i obnovi sektor.
Što se tiče šireg pristupa energiji, koja igra temeljnu ulogu u svakoj ekonomiji, podržavamo integraciju regiona u tržišta energije u Evropi i nudimo opcije za razne izvore nabavke, rute nabavke i energetske mješavine da bi se povećala energetska sigurnost tih zemalja. Potičemo prihvatanje pravila EU o konkurenciji i pristup treće strane infrastrukturi energije da bi se povećala konkurentnost i energetski sektor postao privlačniji za strana ulaganja.
Zaključak
Ono što sam izložio samo je nekoliko od brojnih izazova s kojima se suočavaju zemlje zapadnog Balkana u jačanju ekonomije, otvaranju novih mogućnosti za rast i razvoj i gradnji multietničke demokratije. Sjedinjene Deržave i njeni evropski partneri će nastaviti da pružaju pomoć tim zemljama na svaki mogući način da bi se implementirale reforme potrebne da se riješe ti izazovi, posebno oni koji sprječavaju napredak na euro-atlantskom putu. Kako smo snažno opredjeljeni da pomognemo u stvaranju blistavije budućnosti, svima treba da bude jasno da krajnja odgovornost za put ka reformama i integraciji ostaje na izabranim liderima u regionu. Građani i civilna društva moraju biti spremni da traže odgovornost od svojih vlada kad skrenu s puta ili stoje na putu.
Još jednom se zahvaljujem na prilici da svjedočim pred Komitetom.
Hoyt Yee
Zamjenik pomoćnika sekretara, Biro za evropska i evroazijska pitanja
Izjava pred Komitetom za vanjska pitanja, Podkomitetu o Evropi
Prevod: Dijalog BiH2.0 (www.dialoguebih.net)
Orginalni izvor: http://www.state.gov/p/eur/rls/rm/2015/apr/241335.htm
