Izvor: Politika, 22.Feb.2015, 16:06   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Republikanci „zaštitnici” Mađara

Pojedine stranke koje se registruju kao manjinske, a to nisu, na taj način zloupotrebljavaju zakon, ali ne postoji način da se to spreči

Podneta prijava Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave za registraciju još jedne stranke mađarske nacionalne manjine, pod nazivom Republikanska partija, u prvi mah je iznenadila narodnog poslanika Saveza vojvođanskih Mađara Balinta Pastora. Onda se i razočarao kad je čuo da iza nove stranke u osnivanju navodno stoji biznismen >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << Nikola Sandulović.

Sandulovića, koji se lažno predstavljao kao savetnik pokojnog premijera Zorana Đinđića, javnost pamti i zbog bombe podmetnute ispod njegovog automobila u januaru 2010, zbog navodnih razmirica u Golubarskom savezu, a ponajviše po tome što je u oktobru prošle godine prekinuo predavanje Aleksandra Vučića na Londonskoj školi ekonomije, predstavljajući se kao žrtva navodnog političkog progona.

Predsednik poslaničke grupe Saveza vojvođanskih Mađara Balint Pastor kaže da stranke u Srbiji mogu lako da se registruju kao partije nacionalnih manjina i dodaje da je reč o čistoj zloupotrebi zakona.

– Koristeći rupu u propisima, uskoro ćemo dobiti još jednu mađarsku partiju, koja će se maskirati u manjinske zaštitnike. U Vojvodini ima nekoliko partija koje su nacionalno opredeljene i na čijim se glavnim odborima govori na mađarskom jeziku. Ne znam da li će se u novoj stranci uopšte govoriti na jeziku manjine za čije će se interese boriti – ističe Pastor.

U Ministarstvu za državnu upravu i lokalnu samoupravu potvrđuju da je za manjinske partije potrebno 1.000 potpisa punoletnih i poslovno sposobnih građana, što je čak deset puta manje nego za „običnu” partiju. Mogućnost da se pod povoljnim uslovima registruje manjinska stranka pod nazivom „Nijedan od ponuđenih odgovora” (NOPO), koja zastupa interese vlaške nacionalne manjine, iskoristio je 2012. Nikola Tulimirović sa svojom listom. Tulimirović, na čijoj je izbornoj listi bio i politički analitičar Đorđe Vukadinović, u prošlom sazivu parlamenta bio je i poslanik.

U resornom ministarstvu kažu da Zakonom o političkim strankama nije predviđeno da se dokumentom dokazuje da li je ovlašćeno lice pripadnik nacionalne manjine. Ovim propisom predviđeno je da se predstavljanje i zastupanje interesa nacionalne manjine uređuje osnivačkim aktom, programom i statutom.

Đorđe Vuković, programski direktor CESID-a, smatra da je to što se pojedine stranke registruju kao manjinske, a to nisu, u stvari zloupotreba zakona. Tvrdi da ne postoji način da se to spreči jer svako ima pravo da osnuje partiju kakvu želi.

– Najlakši i najisplativiji način da neko registruje političku stranku u Srbiji jeste da je prijavi kao partiju nacionalne manjine, jer je za to potrebno deset puta manje novca i potpisa građana nego što je to slučaj za „običnu” stranku. Svako može da se izjasni kako hoće i može da menja svoje etničko opredeljenje i to je njihovo ljudsko pravo koje im niko ne može oduzeti – rekao je Vuković.

On dodaje da izborne liste dodatno kontroliše Republička izborna komisija, koja proverava da li su ispunjeni formalni kriterijumi da se proglašena lista tretira kao manjinska i da li će za nju važiti prirodan prag.

Do sada je u Registar partija, od ukupno registrovanih 101, upisano 58 političkih stranaka nacionalnih manjina (56 aktivnih i dve su brisane). Od tog broja, šest je političkih stranaka koje zastupaju interese mađarske nacionalne manjine.

Jedan od razloga zašto se pojedinci opredeljuju da osnivaju manjinske partije jeste taj što lakše zaobilaze cenzus od pet odsto da bi ušli u parlament. Manjinskim strankama je na prošlim izborima bilo dovoljno da osvoje samo 15.000 glasova, koliko je iznosio prirodni prag, da bi ušle u skupštinu.

Balint Pastor kaže da nema ništa protiv da se osnuje još jedna mađarska partija, ali smatra da Republikanska partija nema mnogo šanse da prođe na izborima.

„Sumnjam da će Mađari dati glas takvoj partiji, koja nema baš ništa zajedničko s ovom nacionalnom zajednicom. Ako to nisu uspele izvorne mađarske partije, kako će to uspeti Republikanska partija?”, pita se Pastor.

----------------------------------

Mađari ne žele popust u Beogradu

Savez vojvođanskih Mađara nije koristio mogućnost prirodnog praga na lokalnim izborima u Beogradu, iako mu zakon to omogućava.

– Nismo i nemamo nameru da koristimo to pravo, jer beogradski odbor SVM-a ima oko 80 odsto članova koji nisu mađarske nacionalnosti. Zbog toga nije korektno da imamo smanjen izborni cenzus – rekao je Balint Pastor.

Dejan Spalović

objavljeno: 22.02.2015.

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.