Izvor: B92, 02.Avg.2011, 15:20 (ažurirano 02.Apr.2020.)
"Pronaći sve nestale u Oluji"
Beograd -- Udruženje porodica nestalih i poginulih i Komisija Vlade Srbije za nestale zatražili su od Hrvatske da ubrza proces razrešenja sudbine nestalih u akciji "Oluja"
Predsednik Komisije za nestala lica Vlade Srbije Veljko Odalović rekao je na konferenciji za novinare povodom 16. godišnjice zločina nad Srbima u Hrvatskoj, tokom akcije "Oluja", da Komisija nije zadovoljna dinamikom razrešenja sudbine nestalih.
"Nismo zadovoljni dinamikom identifikacije. To se mora >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << mnogo brže raditi", ocenio je Odalović navodeći da je na Institutu u Zagrebu još 396 ekshumiranih tela za koje se čeka identifikacija.
On je kazao da se 390 tela nalazi na poznatim lokacijama u Hrvatskoj i da posmrtni ostaci još nisu ekshumirani.
Srbija je, kako je naveo Odalović, izašla u susret i odgovorila na sve zahteve Hrvatske, predala dokument o logorima u Begejcima i isto traži od hrvatskih vlasti.
"Tražimo da se svi zahtevi za rasvetljavanje sudbine nestalih ispoštuju kao i procesuiranje odgovornih za zločine jer bi to pomoglo i u rasvetljavanju sudbine nestalih", istakao je on.
Prema podacima Udruženja, od 2001. godine do danas je ekshumirano 969 osoba sa područje Knina, Korenice, Gračaca, Rizvanuše, Žitnika, Petrinje, Dvora na Uni, Medara, Kukunjevca, Okučana i Vrbovljana, a identifikovano je 600 osoba.
Predstavnik tog udruženja Čedomir Marić rekao je da je prvostepena presuda hrvatskim generalima za zločine počinjene u akciji "Oluja" na "neki" način satisfakcija za porodice, ali da su one nezadovoljne brzinom ekshumacije i identifikacije žrtava.
"Od prošle godine do danas ekshumirana su 83 tela, a identifikovana 43", precizirao je on, navodeći da je tema rasvetljavanja sudbine nestalih Srba u "Oluji" u Hrvatskoj javnosti "zatvorena".
Mario Mažić iz Inicijative mladih za ljudska prava Hrvatske rekao je da u Hrvatskoj ne postoji prostor za preispitivanje domovinskog rata i "Oluje" koja je, kako je istakao, predstavljala "zaokruživanje zločina" nad Srbima i etničko čisćenje.
On je rekao da za tu stranu priče u Hrvatskoj ne postoji interes, da su se hrvatski mediji, i nakon presude hrvatskim generalima, vrlo malo bavili žrtvama Oluje, a da je Vlada Hrvatske kroz nedovoljan rad na otkrivanju sudbine nestalih, neprocesuiranje zločina, i neodavanjem počasti žrtvama, socijalizovala zločin u "Oluji".
"U Hrvatskoj ne postoji nijedna pravosnažna presuda za ratni zločin ubistva civila u 'Oluji'", dodao je Mažić.
U četvrtak 4. avgusta, u Crkvi Svetog Marka u Beogradu, u organizaciji Udruženja porodica nestalih i poginulih biće služen parastos Srbima ubijenim u akciji "Oluja", koju je 1995. godine sprovela hrvatska vojska u tadašnjoj Republici Srpskoj Krajini.
Kako su danas najavili članovi tog udruženja, parastos će služiti patrijarh Irinej, a prisustvovaće i predsednik Srbije Boris Tadić.
Nakon parastosa porodice će položiti vence na spomen-ploču srpskim žrtvama u Tašmajdanskom parku.
U četvrtak, 4. avgusta, navršava se 16 godina od početka hrvatske vojne akcije "Oluja" koja je dovela do egzodusa više od 200.000 Srba iz Hrvatske.
Akcija "Oluja" počela je ofanzivom Hrvatske vojske, policije i Hrvatskog vijeća obrane (vojska bosanskih Hrvata) na područja Banije, Like, Korduna i severne Dalmacije, odnosno na samoproklamovanu Republiku Srpsku Krajinu. Dan kasnije, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla hrvatsku zastavu.
Prema nekim podacima, s obzirom da preciznih podataka nema, u akciji hrvatske vojske "Oluja" nestalo je 1.805 osoba, a Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava tvrdi da je tokom te operacije poginulo ukupno 677 civila. Dokumentaciono informativni centar "Veritas" u svojoj evidenciji ima imena 1.960 poginulih i nestalih Srba, od čega 1.205 civila, među njima 522 žene i dvanaestoro dece.
U Hrvatskoj je 5. avgust državni praznik, koji se slavi kao Dan pobede i domovinske zahvalnosti za akciju "Oluja" kojom su pod hrvatsku upravu vraćeni poslednji delovi teritorije koje su držali pripadnici srpskih vojnih jedinica. Od 2000. taj dan se obeležava i kao Dan oružanih snaga Hrvatske.
Haški tribunal osudio je prvostepeno 15. aprila ove godine hrvatskog generala Antu Gotovinu na 24 godine, a Mladena Markača na 18 zatvora zbog zločina nad sprskim stanovništvom Kninske krajine tokom i posle operacije Oluja 1995. godine, dok je Ivana Čermaka oslobodio krivice.
Prema presudi, Gotovina (53), koji je zapovedao Olujom, i Markač (53), kao komandant specijalne policije, bili su članovi udruženog zločinačkog poduhvata, koji je predvodio tadašnji hrvatski predsednik Franjo Tuđman, a čiji je cilj bilo proterivanje sprskog stanovništva iz Kninske krajine.
