Izvor: B92, 05.Sep.2004, 12:00 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Problemi u nastavi na hrvatskom jeziku
Subotica -- Nastavu na hrvatskom jeziku u Vojvodini pohađa ukupno 120 učenika u četiri subotičke osnovne škole.
U ovoj, trećoj školskoj godini, u prve razrede upisano je njih četrdeset, a hrvatski jezik sa elementima nacionalne kulture u Subotici, Sonti i Somboru sluša oko 300 osnovaca i srednjoškolaca. Član Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog veća zadužen za obrazovanje Dujo Runje kaže da su podaci ohrabrujući.
"Iz jednog prostog razloga što smatram >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << da je zajednica zrelija za dve godine, da smo mi zreliji i da smo se riješili nekih dječijih bolesti za dvije godine. Pored toga, treba imati u vidu da je Hrvatsko nacionalno vijeće konstituirano, da je počelo raditi, a možda i najznačajnije da je došlo do ujedinjenja hrvatskih političkih stranaka. Ja osobno sam siguran da će to pozitivno ozračje, polučiti pozitivne rezultate. Ja bih rekao da je puno više ljudi uključeno u ove aktivnosti, što će samo po sebi polučiti pozitivne rezultate i dati pozitivan podstrek motivaciju i poticaj", kaže Runje.
Prvi put će se ove godine hrvatski jezik sa elementima nacionalne kulture učiti i u nekim srednjim školama, ističe Dujo Runje. "U najskorije vrijeme, u planu je otvaranje gimnazije na hrvatskom jeziku. Po mojim procjenama nema nikakvih problema sa kadrom, imat ćemo izuzetne kadrove za više razrede osnovne škole i za srednju školu", rekao je on.
Početak školske godine je, međutim, doneo i probleme. Ministarstvo prosvete i sporta nije odobrilo upotrebu udžbenika iz matičnih država manjina, a Josip Ivanović predsednik Hrvatskog nacionalnog veća ističe da nacionalne zajednice nemaju mogućnost samostalnog izdavanje udžbenika.
"Jednostavno se ide principom, naročito za hrvatski jezik i književnost, da se uvezu iz matične države. Međutim, u obraćanju pokrajinskom Sekretarijatu za obrazovanje i kulturu po tom pitanju, ono je to prosledilo republičkom Ministarstvu, odgovor je stigao da će ministarka dati odobrenje na bazi smernica i uputa koje će dobiti od nacionalnoprosvetnog saveta. Nacionalno prosvetni savet još nije osnovan, a čitava prepiska sa Ministarstvom otvorena je po pitanju članstva", kaže Ivanović.
Nacionalno-prosvetni savet ima 42 člana, a samo jednog bi trebali delegirati predstavnici manjina. Manjinska nacionalna veća bezuspešno i uporno zahtevaju sastanak sa resornom ministarkom i osnivanje posebnog tela koje bi se bavilo problemima manjinskog obrazovanja.
Josip Ivanović ističe da u okviru Minstarstva prosvete i sporta, pri Centru za strateški razvoj, funkcioniše radna grupa za obrazovanje manjina, ali da se ne zna ni ko je u toj radnoj grupi ni ko je delegirao. U Hrvatskom nacionalnom veću takavo tretiranje problema manjina ne smatraju dobronamernim, pošto problema u obrazovanju ima previše, javlja dopisnik B92 Larisa Inić.
