Poslanicima važniji budžet od poštovanja Ustavnog zakona

Izvor: Politika, 16.Jun.2007, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Poslanicima važniji budžet od poštovanja Ustavnog zakona

Zašto je parlament prilikom sastavljanja dnevnog reda zasedanja za narednu nedelju morao da bira između državnih prioriteta i redosleda poteza koji nalaže zakon o sprovođenju Ustava

Narodna skupština Srbije održaće naredne nedelje dva vanredna zasedanja. U ponedeljak će se pred poslanicima naći budžet sa pratećim zakonima i izbor poverenika za informacije i ombudsmana, a u četvrtak radikalska inicijativa za izglasavanje nepoverenja vladi. Tek po okončanju ovih zasedanja, >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << biće zakazano novo, a na dnevnom redu naći će se, između ostalog, izbor guvernera Narodne banke Srbije i državne revizorske institucije. Ovakvim redosledom poslova, skupština je, praktično, nastavila da krši Ustavni zakon. Međutim, Slobodan Vučetić, bivši predsednik Ustavnog suda Srbije, kaže da, u formalno-pravnom smislu to jeste kršenje zakona, ali objektivno donošenje budžeta je apsolutni prioritet za državu.

Kršenje Ustavnog zakona već je uzrokovalo prekidanje prvog vanrednog zasedanja s obzirom na to da ono nije bilo zakazano u skladu sa odredbama ovog akta, koji je nalagao da se na dnevnom redu nađe usklađivanje zakona o zaštitniku građana, slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja i državnoj revizorskoj instituciji, kao i izbor čelnih ljudi tih institucija i guvernera NBS-a. Ni zakazivanje "popravnog" zasedanja nije prošlo bez žestoke opozicione kritike, pošto je, kako su isticali, samo polovično poštovan Ustavni zakon, jer su se na dnevnom redu našle samo izmene zakona, ali ne i izbor funkcionera. Predstavnici vladajuće koalicije, "branili" su se tvrdeći da je Ustavni zakon neprecizan, te da je prosto nemoguće na jednoj sednici izmeniti akta i izabrati funkcionere, čiji rad ona regulišu. Oglasili su se i pravni stručnjaci, a, prema onome što su rekli moglo se zaključiti da su u pravu i opozicija i vlast. Gotovo svi pravnici su se složili da je Ustavni zakon bio prekršen, ali su istovremeno isticali da je on loše i neprecizno sročen, te da zbog toga može biti različito tumačen.

Gotovo da nije bilo nikoga, od opozicije do pravnika, ko nije, svako na svoj način, ukazao na to da se država našla u ovakvoj situaciji, pre svega da ima privremeno finansiranje samo zato što su pregovori o vladi trajali tri puna meseca. Opozicija, s pravom, ne propušta priliku da podseti da smo vladu koju smo čekali, bukvalno, do poslednjeg minuta ustavnog roka, mogli dobiti i dan posle održavanja izbora, jer se, "znalo da će je napraviti DS, DSS–NS i G17 plus, a čekali smo jer ove stranke nisu mogle da se dogovore o podeli funkcija". Opozicija, takođe, ističe da je problem vlasti to što su se poslovi nagomilali i što je u cajtnotu, a da ona ima pravo da vlast tera da poštuje zakone.

Uprkos svim ovim zamerkama i opstrukciji, koju opozicionari vrlo uspešno sprovode, i u sadašnjem skupštinskom sazivu, kao i u prethodnom, ima razgovora i dogovora političkih protivnika. Videli smo to ne samo u noći kad je formirana vlada, već i na netom završenom vanrednom zasedanju kada je opozicija potrošila par sati da bi, još jednom, upozorila vlast da krši Ustavni zakon, ali i obećala, posle poziva Miloša Aligrudića, šefa poslaničkog kluba DSS-a, da se pređe na zakone, da neće više o tome govoriti kad počne rasprava o zakonima. Odmah potom se prešlo na zakone.

Predstavnici vladajuće koalicije i predsednik parlamenta, tokom prethodnog vanrednog zasedanja, najavljivali su da će sledeće biti posvećeno budžetu, jer "nema ništa preče od usvajanja budžeta, kako bi ljudi primali plate i penzije". Usput, svi su podsećali da privremeno finansiranje budžeta, po vladinoj Uredbi o kojoj su, valjda, svi već govorili kao o protivzakonitoj i protivustavnoj, uključujući i predstavnike DS-a i G17 plus, koji sada sede u toj vladi, ističe 30. juna. U skladu sa ovom najavom, za ponedeljak je zakazano vanredno zasedanje, a prva tačka je Predlog budžeta za ovu godinu. To nije u skladu sa redosledom poteza koji nalaže Ustavni zakon.

Međutim, Slobodan Vučetić ističe: "Kad bi se pravnički, da tako kažem, terao mak na konac, parlament bi morao prvo da izabere sve one funkcionere, čiji izbor nalaže Ustavni zakon. Ali, mora se imati u vidu da ima stvari koje Ustavni zakon nikako nije mogao predvideti, pa, između ostalog, nije se moglo znati da će pregovori o vladi tako dugo trajati i da nećemo dobiti budžet na vreme. Ne treba zaboraviti da se sada ušlo u vanredna zasedanja. Narodna skupština se, očigledno, odlučila da ide sistemom prioriteta, a objektivno, po značaju donošenje budžeta je apsolutni prioritet. U te prioritete, svakako, spada i stavljanje na dnevni red predloga za izglasavanje nepoverenja vladi, kao i, na primer, rasprava o Kosovu i Metohiji, to su pitanja od ogromnog državnog interesa. Dakle, ovakav redosled zasedanja sa budžetom kao prvim, formalno-pravno jeste kršenje Ustavnog zakona, ali suštinski, imajući sve pomenuto u vidu – nije".

Mirjana Čekerevac

[objavljeno: 16.06.2007.]

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.