Političarima draže fotelje od dobrobiti građana

Izvor: Blic, 30.Maj.2010, 01:15   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Političarima draže fotelje od dobrobiti građana

Plan Vlade za ekonomsku stabilnost Srbije, usvojen 7. aprila 2009, predviđao je da se do kraja prošle godine administracija smanji za deset odsto, da se uštedi milijardu evra od jeftinije birokratije i smanji broj državnih agencija. Godinu dana kasnije i šest meseci nakon prekoračenog roka, ništa nije urađeno, pa se nameće zaključak da spram ekonomske stabilnosti zemlje vlast radije bira sopstveni komoditet. Možda će MMF konkretnom pretnjom uspeti da natera našu Vladu da ispuni >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << obećanja

A obećavali su mnogo. I građanima i Međunarodnom monetarnom fondu, čija nas je poslednja pozajmica, tvrde pojedini ekonomisti, bezmalo gurnula u dužničko ropstvo. Da Vlada, koja poziva na stezanje kaiša i opterećuje građane sve novijim i iritantnijim nametima, nema nameru da uštedi u svojim redovima sada je kristalno jasno. Ostaje samo pitanje kako ćemo da vratimo sve veće dugove, jer se krediti umesto za nove proizvodne pogone troše na plate činovnika i razne subvencije.

– Smanjenje celokupne administracije nije samo pitanje uštede novca. Ova država ne može da funkcioniše sa birokratskim aparatom koji je tri puta veći od neophodnog. Ovakva administracija produbljuje rupu u budžetu, privreda je opterećena, izvoz ugušen, a nestručni partijski kadrovi ostaju nedodirljivi – kaže ekonomista prof. dr Miloje Kanjevac, direktor Instituta za tržišna istraživanja.

Propala racionalizacija

Na oba nivoa administracije, republičkom i lokalnom, prema podacima Narodne banke Srbije, radi oko 64.000 činovnika. Članovi Vlade Srbije, jaki na rečima, ali ne i delima, obavezali su se pre godinu dana da će smanjiti njihov broj za deset odsto. U ispunjenju ovog cilja stigli su do početka – donošenja dva zakona o određivanju maksimalnog broja zaposlenih u lokalnoj i republičkoj administraciji. Propisi predviđaju smanjenje republičke administracije za 3.400 stalno zaposlenih i lokalne za još 5.648. Koliko je ljudi do danas otpušteno, ne zna se, jer Vlada Srbije već dva meseca odbija da odgovori na pitanja „Blica nedelje", a precizne podatke nemaju ni u Ministarstvu finansija, koje je nadležno za sprovođenje donetih zakona. Poznato je, međutim, da su tek dva, tri ministra ispoštovala obavezu i otpustila činovnike, a retke su i opštine koje su se na ovo odvažile.

Dok građani na ovu bahatost mogu samo da negoduju, MMF ima delotvornije adute. Šef misije MMF u Beogradu Bogdan Lisovolik već je nekoliko puta upozoravao Vladu da krši dogovor sa Fondom, jer je za plate zaposlenih u administraciji izdvojila oko 12 milijardi dinara (120 miliona evra) više nego što je dogovoreno. Sada su prešli s upozorenja na dela i uslovili uplatu 380 miliona evra pozajmice Srbiji naredbom Vladi da ispuni obećano i za mesec dana otpusti onoliko činovnika koliko je obećala. Na pitanje zašto vlast ne smanjuje administraciju, ekonomista Saša Đogović, saradnik IZIT, kaže:

– Vlast ne dira administraciju jer ona čini jako biračko telo. Sada kada se ulazi u predizbornu godinu, rizično je smanjivati plate i broj zaposlenih – kaže Đogović, i dodaje da bi smanjenje administracije značilo i smanjenje korupcije i poboljšanje poslovne klime u Srbiji.

To, međutim, vlastima očigledno ne odgovara.

Neostvarene uštede

Sledeće na listi proneverenih obećanja Vlade datih pre godinu dana jeste milijardu evra jeftinija administracija. Istina, neke uštede su ostvarene, ali su one više simbolične. Planirano je da budžetski korisnici sa sopstvenim prihodima – škole, ustanove kulture, fakulteti, SANU, klinički centri, ali i statistika, geodetski zavod... smanje troškove i uplate u budžet 40 odsto prihoda, što bi iznosilo oko 12 milijardi. Ove ustanove ostvaruju prihode prodajom roba ili usluga i naplatom raznih taksi građanima i mogu godišnje da prihoduju oko 100 milijardi dinara. Taj novac troše bez kontrole države, koja je htela da to promeni. Ali posle protesta fakulteta, Vlada je pristala da joj se umesto 40 odsto uplati samo 12,5. Profesori su u borbi protiv državne štednje koristili studente iako su u stvari štitili sopstvene privilegije – plate od 60.000 do čak 400.000 dinara.

Većinu građana mnogo više boli troškarenje u javnim preduzećima. Država je obećala da će smanjiti njihove troškove i uzeti im 75 odsto dobiti od čega je očekivala pet milijardi dinara. Ali ne da nije dobila ovaj novac, nego je dozvolila da profit državnih preduzeća ode u potrošnju – da se podeli radnicima, čije su plate i do 50 odsto veće od prosečnih u Srbiji i u 2009. su iznosile oko 45.000 dinara. Tako su radnici PTT-a dobili po 18.400 dinara ili 676 miliona dinara, što je polovina neraspoređene dobiti iz 2008. godine. Na sve to činovnicima, profesorima, radnicima državnih firmi koji imaju zarade manje od 80.000 dinara smeši se još jedna nagrada – 5.000 dinara bonusa u julu i za Božić!

– Nedopustivo je linearno povećanje plata zaposlenima u javnom sektoru. Čime se oni izdvajaju od drugih da bi dobijali bonuse? Država je imala dosta vremena od jeseni prošle godine kada je napravila dogovor sa MMF-om da ispuni svoja obećanja. Međutim, umesto da smanjuju javnu potrošnju, oni su se bavili kozmetičkim promenama i donosili populističke mere, koje bi trebalo da im osiguraju još jedan mandat – kaže Đogović, i dodaje da i uz uslovljavanje MMF-a očekuje da će Vlada naći nove marketinške trikove i obećanja koja će zameniti rad na suštinskom smanjenju javne potrošnje.

Izostalo ukidanje agencija

Kada je donosila ovaj neslavni Plan, Vlada je priznala da gazduje u 102 regulatorna tela. Na priznanju se sve i završilo. Istina, Agencija za mala i srednja preduzeća promenila je ime i postala Nacionalna agencija za regionalni razvoj, kao što je i Agencija za reciklažu prividno ukinuta tek da bi, sa svim svojim zaposlenima, osvanula u sklopu Agencije za zaštitu životne sredine. O privredi se u Srbiji i dalje brinu i Republički fond za razvoj, Republički zavod za razvoj, Agencija za licenciranje stečajnih upravnika, SIEPA, AOFI, SMECA, Garancijski fond, Agencija za osiguranje depozita, Kancelarija za održivi razvoj nedovoljno razvijenih područja... S ovakvom elitom stručnjaka Srbija bi, u najmanjem, trebalo da bude ekonomska sila regiona. Ali"

– U tim Agencijama sede partijski kadrovi, ljudi skromnih stručnih sposobnosti, koje pojedine partije na vlasti potkupljuju zaposlenjem po principu „’leba bez motike". Pojedinci time osiguravaju minimalno biračko telo, jer za pojedince koji su i sada u vlasti niko normalan ne bi glasao da nije potkupljen. Takvim ljudima, koji su učestvovali u bar nekoliko skandala i time oštetili državni budžet, treba zabraniti da budu deo javnog života – kaže Verica Barać, direktorka Saveta za borbu protiv korupcije.

Otpušteno 1.500 činovnika

– Nemamo podatke o otpuštenima na lokalu ali znamo da je više od 1.500 zaposlenih na republičkom nivou dobilo rešenje o otkazu. Pitanje statusa ostalih, govorimo o ministarstvima i javnim upravama, agencijama, biće rešeno do kraja jula, kada istekne rok od dva meseca u kojem su zaposleni neraspoređeni i imaju pravo na žalbu. Jedino što je sigurno jeste da će plan biti ispunjen. Zbog nedostatka podataka ne možemo da damo precizne podatke o uštedama za prošlu godinu. U odnosu na planirani budžet za 2009. ostvarene su uštede od 15 milijardi na transferima lokalnim samoupravama dok su ministarstva uštedela oko 40 milijardi. Ukupna ušteda za prošlu godinu biće poznata kada se sprovede racionalizacija – objašnjavaju u Ministarstvu finansija.

Kome treba 100 „nemih" poslanika

U pričama o smanjenju administracije, vlast željna političkih poena obećavala je između ostalog smanjenje Vlade i poslaničkog aparata. Nije tajna da je protiv mere racionalizacije broja ministarstava bila većina foteljaša iz aktuelne vlade, tako da je sada već izvesno da do toga neće ni doći. Slično je i sa poslanicima. Istina, za smanjenje parlamenta potrebna je i promena Ustava, ali se i taj plan završio na političkom obećanju. Da nam nisu neophodni toliki poslanici nije teško zaključiti, posebno kada čak 100 od njih 250 nije progovorilo ni reč za skupštinskom govornicom.

Nastavak na Blic...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Povezane vesti

Draže fotelje od dobrobiti građana

Izvor: B92, 30.Maj.2010

Beograd -- Plan Vlade za ekonomsku stabilnost predviđao je smanjenje administracije za deset odsto, uštedi milijardu evra od birokratije i smanji broj državnih agencija...Godinu dana kasnije i šest meseci nakon prekoračenog roka, ništa nije urađeno, pa se nameće da spram ekonomske stabilnosti...

Nastavak na B92...

Naspram ekonomske stabilnosti vlast radije bira komoditet

Izvor: SEEbiz.eu, 30.Maj.2010

BEOGRAD - Plan Vlade za ekonomsku stabilnost Srbije, usvojen 7. aprila 2009, predviđao je da se do kraja prošle godine administracija smanji za deset odsto, da se uštedi milijardu evra od jeftinije birokratije i smanji broj državnih agencija. Godinu dana kasnije i šest meseci nakon prekoračenog...

Nastavak na SEEbiz.eu...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.