O imenovanju Kristofera Hila za ambasadora SAD u Beogradu: Iskustvo kaljeno na kriznim područjima

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 22.Okt.2021, 16:03

O imenovanju Kristofera Hila za ambasadora SAD u Beogradu: Iskustvo kaljeno na kriznim područjima

Američki predsednik Džozef Bajden nominovao je dugogodišnjeg diplomatu Kristofera Hila za sledećeg ambasadora Sjedinjenih Američkih Država u Srbiji, saopštila je Bela kuća. Odluka o nominaciji objavljena je nekoliko dana pošto su se u javnosti Srbije pojavile informacije da bi aktuelni američki ambasador Entoni Godfri, posle dve godine službovanja u Srbiji, mogao da okonča svoj mandat.

Kristofer Hil, šezdesetdevetogodišnji kandidat za najvišeg američkog diplomatskog >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << predstavnika u Srbiji, bio je dugogodišnji član diplomatske službe. Pre povlačenja iz diplomatije 2010. obavljao je funkcije ambasadora u Iraku, Poljskoj i Makedoniji. Bio je i pomoćnik državnog sekretara za istočnoazijska i pacifička pitanja. Predvodio je američku delegaciju u pregovorima sa predstavnicima Severne Koreje o nuklearnom razoružavanju 2003. U ranijoj diplomatskoj karijeri Hill je bio član pregovaračkog tima koji je doprineo postizanju Dejtonskog sporazuma – čime su okončani ratni sukobi u Bosni i Hercegovini. Bio je i član američke delegacije koju je na pregovorima između Kosova i Srbije u Rambujeu predvodio diplomata Ričard Holbruk. Razgovori nisu rezultirali dogovorom dve strane. Kristofer Hil se, nakon penzionisanja, pojavio u Dejtonu 19. novembra 2015. godine, na dvodnevnoj konferenciji posvećenoj dvadesetogodišnjici obeležavanja Dejtonskog sporazuma i tada je poručio:

– Bilo je mnogo teških trenutaka. Neka teritorijalna pitanja... jer sa bošnjačkog stanovišta, bilo je gradova koji su brutalno etnički očišćeni ali su, na mapi, ipak završili u Republici Srpskoj, u nastojanju da se izbegne veliko pomeranje stanovništva. Bilo je mnogo problema, ali je najvažnije bilo da se svim učesnicima objasni da je Dejton sporazum da se okonča rat, sa nekim provizornim političkim rešenjima, ali da je na građanima Federacije i Republike Srpske zadatak da izgrade snažniju uniju. Ako pogledate američku istoriju, postojao je ugovor "Članci konfederacije" (Articles of Confederation), koji je posle zamenio Ustav, Dejton je bio nešto nalik tome, ali za sada niko nije otišao dalje od njega.

Na direktno pitanje gde vidi Bosnu u budućnosti Kristofer Hil nedvosmisleno poručuje:

- U Bosni je mir, to je važno, ali nije načinjen dovoljan napredak u institucijama, niti u pridruženju EU. Veliki deo problema je u tome što je EU usporila proces proširenja, ali pred Bosnom je veliki posao. Voleo bih da verujem da će ljudi uvideti da moraju da ulože veći napor u integraciju. Znam da mnogi krive Dejtonski sporazum za to što nije bilo većeg napretka, ali ponekad su to isti ljudi koji pominju Otomansko carstvo i austrougarsku imperiju. Mislim da je vreme da ljudi pogledaju sebe, umesto što očekuju da stranci menjaju njihovu zemlju.

Analizirajući situaciju na Balkanu američki diplomata primećuje:

- Mislim da je u velikoj meri ceo region Balkana trpeo posledice zbog činjenice da je za mnoge zemlje, nakon što je postignut Dejtonski sporazum, postojalo osećanje da Balkan sada treba sam da rešava svoje probleme i voleo bih da vidim da se veću pažnju toj situaciji pridaju SAD ali i EU. Kad pogledate Kosovo, njega i danas ne priznaje pet članica EU, što nije konstruktivna situacija. Zato mislim da mora da postoji razumevanje da smo evo ovde, 20 godina posle Dejtona, ali postoji toliko mnogo nezavršenog posla i treba da izvučemo obnovljenu energiju iz obeležavanja ove godišnjice da bismo završili nedovršeni posao.

Nema promene spoljne politike

Ambasadorska nominacija Kristofera Hila, savremenika brojnih kriza, u delu balkanske i međunarodne javnosti pokrenula je polemiku o razlozima njegovog diplomatskog angažovanja. Profesora dr Ivana Vujačića, predsednika Foruma za međunarodne odnose Evropskog pokreta u Srbiji i bivšeg ambasadora Srbije u Vašingtonu, pitamo šta mu je prva asocijacija pri pomenu ovakvog kadrovskog rešenja.

- Pa prva asocijacija mi je da Džo Bajden, koji je dugo bio predsednik senatskog Komiteta za spoljne poslove ili njegov zamenik u zavisnosti ko je bio u većini Republikanci ili Demokrate i bio potpredsednik Baraka Obame, ima odlične veze sa profesionalnim američkim diplomatama sa kojima je dugo radio i mislim da čitav niz ljudi vraća jer ih poznaje i jer ima poverenja u njih. Svi ovi ljudi: Toni Blinken, Kerin Donfrid, Viktorija Njuland i ovi koji su predloženi za Balkan kao što su Džimi O Brajen za sankcije, ili Kristofer Hil, Marfi i drugi, sve je to deo jednog paketa gde se on oslanja na starije diplomate koje dobro poznaje. Ne zaboravite da je nominovao i Nikolasa Brnsa za ambasadora SAD u Kini, iako je desetak godina bio van diplomatije.

Političku tranziciju u američkoj administraciji, nakon predsedničkih izbora prošlog novembra, u delu balkanske javnosti propratile su spekulacije o mogućnostima promene politike prema području Zapadnog Balkana – konkretnije prema Srbiji, procesu dijaloga Beograda i Prištine i bosansko-hercegovačkom entitetu Republici Srpskoj. Vujačića pitamo koliko su ovakva predviđanja realna.

- Mislim da nisu realne, u sledećem smislu, zavisi sa čime poredimo. Ako poredimo sa Trampovom administracijom i njegovim pristupom spoljnoj politici, koja je bila potpuna aberacija, znači izuzetak od celokupnog i smera i načina vođenja američke spoljne politike od 1945. na ovamo, onda je to promena politike, ali promena u smislu vraćanja na stare koloseke. Tako da Bajdenova politika pokušava da, pre svega sa Evropom, izgladi odnose koji su bili poremećeni za vreme Trampa. Imao je neke nesporazume sa Evropljanima koje je Bajden uspeo da prevaziđe za ovog dosadašnjeg mandata. I mislim da će tu u strogoj koordinaciji sa Evropskom unijom raditi i da će iz drugog plana podržavati taj proces dijaloga Beograda i Prištine uz naravno dovoljno američkog autoriteta da promeni relativno nekonstruktivan stav Aljbina Kurtija prema tim pregovorima i da ga dovede za sto. Tako da ja ne vidim neke drastične promene u politici Stejt Departmenta u odnosu na ono što je bilo ranije.

"Šta god želimo da uradimo na Balkanu, Srbija je deo toga - na ispravnoj ili pogrešnoj strani. Radije bih da bude na ispravnoj, mada nije važno šta ja želim. To zavisi od Srbije i imati uticajnog diplomatu tamo znači da će biti poznato da ozbiljno shvatamo stvari", kaže bivši pomoćnik državnog sekretara Danijel Frid. Vujačića pitamo koliko je realno pretpostaviti da se dolaskom Hila u Beograd potvrđuje pravilo da Sjedinjene Američke Države ne šalju jake kadrove na područja za koja nisu direktno zainteresovane.

- Pa gledajte, poznajem Danijela Frida dobro i Danijel Frid je, između ostalog, to rekao, pretpostavljam, jer je prilično bio hladnoratovski raspoložen i pretpostavljam da je cela ideja na fonu razmišljanja o malignom uticaju Rusije, Kine i tako dalje, pa da onda baš u tome nalazi razlog zašto dolaze upravo ove diplomate. Ja mislim da je tu prvi razlog, ono što sam već rekao, da je reč o ljudima čiji autoritet niko ne može da ospori, da su to ljudi koje Džozef Bajden lično poznaje, i naravno da i Kristofer Hil zbog svoje biografije ima specifično posebnu težinu, a osim toga razlikuje se od ovih drugih ambasadora i zbog toga što ima ogromno iskustvo nagomilano u samom regionu. Tako da ne nipodaštavam njegovo postavljenje, ali vaši slušaoci bi trebalo da znaju da nije ambasador taj koji vodi politiku. On predlaže neke mere, na licu je mesta, ima poverenja svojih šefova i u Stejt Departmentu i u Beloj kući i u drugim strukturama i, kažem, može da predlaže neke politike ali je on sam neće donositi. I mislim da cela ova halabuka koja se digla da je to malo medijski preterano. Svaki put kada se kod nas postavlja novi ambasador, zovu me mediji da pitaju kakav je on, neke sam znao, neke nisam znao, ali to uopšte nije važno pitanje, jer su oni službenici svojih vlada i svojih politika, delimično utiču na njih i tu su pre svega da vrše analize i izveštavaju šta se dešava. Tako da ne očekujem neke značajnije promene zbog ovog imenovanja, niti da ovaj teren dobija ne znam kakvu važnost. Ovaj teren dobija na važnosti samo zbog činjenice da se ovde prave problemi, a ko ih pravi, pa prave ih svi.

Srbija značajan strateški partner SAD

Bajdenovih "pet specijalaca" su Gabrijel Eskobar, Kristofer Hil, Džefri Hovenier, Majkl Marfi i Džejms O Brajen, od kojih će se neki regionom baviti kao ambasadori, neki kao specijalni izaslanici Stejt departmenta, ali im je svima zajedničko to što su prekaljene diplomate, energičnog nastupa i što Balkan poznaju praktično kao svoj džep i što svi govore srpski. Političkog analitičara iz Vašingtona Obrada Kesića pitamo šta najavljuje ovakva kadrovska politika Stejt Departmenta.

- Mislim da, kada se sve sagleda u kontekstu sadašnjih unutrašnjih problema, a i pogotovo vezano za spoljnu politiku Sjedinjenih Američkih Država, teško je doći do zaključka da je ova administracija u poziciji da se nešto više angažuje i da nešto više rizikuje što se tiče otvorenih balkanskih problema. Tako da sam ja dosta rezervisan kod svih ovih medijskih spekulacija a koje se redovno ponavljaju prilikom imenovanja svakog novog ambasadora i prema pravilu se pokažu netačnim. Tako da ja držim da neće doći ni do kakvih naglih promena u američkoj spoljnoj politici, videćemo malo više aktivnosti ovih ljudi ali će proći nekoliko meseci pre nego što svi stupe na dužnost jer moraju da prođu kroz proces podrške Kongresa, provere Kongresa, saslušavanja i tako dalje. Druga stvar, neki od tih ljudi su u srpskim medijima previše predstavljani kao velika imena američke diplomatije a u suštini to nisu. Od svih njih najozbiljniji su ambasador Kristofer Hil i Džim O Brajen, koji će imati samo jedan deo odgovornosti vezano za Balkan a ona se ogleda u koordinaciji sankcijama američke administracije, što uostalom jeste u opisu njegove funkcije i to za ceo svet, ne samo za Balkan. Tako da u tom kontekstu to zapravo znači da Sjedinjene Američke Države sve više koriste sankcije kao alat diplomatije, što opet znači da zapravo nemaju uspešnu diplomatiju.

Nominaciju Kristofera Hila za novog američkog ambasadora u Beogradu Kesić vidi i kao dobru vest za Srbiju.

- Ambasador Hil sa druge strane, tačnije njegovo imenovanje u Srbiji, potvrđuje da je Srbija od svih zemalja Zapadnog Balkana najvažnija zemlja za američku spoljnu politiku zato što dobija najkvalitetnijeg diplomatu, čoveka koji potiče iz klasične diplomatske škole i iza sebe ima ogromno diplomatsko iskustvo, dakle ne pripada onoj školi diplomatije Ričarda Holbruka iako je radio sa njim, dakle diplomatija pretnji, uslovljavanja, udaranja rukom o sto... Naprotiv, on je klasičan diplomata koji veruje da se najbolji rezultati postižu kroz strpljive razgovore, pregovore iza zatvorenih vrata. Jednostavno, u njegovom imenovanju ne vidim ništa loše i ne očekujem veće promene što se tiče američke spoljne politike i spoljne politike ove administracije. Istovremeno, ponavljam, mislim da ovo potvrđuje da je za američke interese koji su sve manji i manji u Evropi, a pogotovo na Zapadnom Balkanu, Srbija najvažniji partner i najvažnija zemlja koja ulazi u geostrateški interes SAD, što potvrđuje i činjenica da Srbija dobija najveće ime diplomatije od onih koji su imenovani od ove administracije.

Ukoliko se i složimo u konstataciji da se neće menjati spoljna politika Sjedinjenih Američkih Država prema Balkanu, Kesića pitamo koliko bi ipak trebalo da nas zabrine činjenica da u Beograd dolazi čovek koji je diplomatiju praktično "specijalizirao" na kriznim područjima, tim pre što čak i kada je van fokusa američkog interesovanja, zemlje Zapadnog Balkana same uzrokuju krize koje na ovaj ili onaj način i postaju predmet interesovanja Stejt Departmenta:

- Ne očekujem da će doći do velikog zaokreta u američkoj spoljnoj politici, niti ovo vidim kao neku najavu da Amerikanci imaju neki plan niti kada je konkretno reč o pregovorima Beograda i Prištine, niti kada je reč o situaciji u Bosni i Hercegovini. Kao što vidite, ima više ljudi koji imaju više odgovornosti, podeljena je odgovornost što se tiče Zapadnog Balkana a to govori o tome da je ova administracija ipak u izvesnoj krizi jer nemaju jasan plan kako da se suoče sa svim tim kriznim izazovima u svetu i zbog toga stvaraju svojevrsnu situaciju podele autoriteta. Ukoliko pogledamo ranija kadrovska rešenja, uvek smo imali jednu osobu koja je nosila teret odgovornosti što se tiče Zapadnog Balkana. U poslednjoj administraciji, predsednika Donalda Trampa, imali smo dvojicu ljudi, zato što su pregovori Beograda i Prištine bili odvojeni od drugih tema Zapadnog Balkana pa se ambasador Ričard Grenel bavio isključivo tim pitanjem dok je Metju Palmer bio zadužen za ceo Balkan. Tako da u ovoj situaciji vidimo da je to još više podeljeno, a to govori da ipak u Stejt Departmentu nemaju jasan pogled na celu situaciju, nemaju jasan i jedinstven plan što se tiče regiona i zbog toga dolazi, hajde da kažemo, do neke vrste improvizacije u koju će više ljudi biti uključeno i da će na neki način morati da se suoče sa svim ovim otvorenim pitanjima bez velike odlučnosti administracije da dublje ulazi u sve te probleme i njihovo rešavanje.

Nominaciju Kristofera Hila propratile su i informacije o skraćivanju mandata aktuelnog američkog ambasadora u Beogradu Entonija Godfrija, sa čim se nije složio profesor Ivan Vujačić. Naime, on je ubeđen da je nominacija usledila ovako rano samo zbog činjenice što su Republikanci uspeli da blokiraju svako Bajdenovo kadrovsko rešenje u Kongresu I, s obzirom na to da gospodina Hila čeka i redovna procedura javnog slušanja u Senatu, on bi realno mogao da bude spreman za preuzimanje dužnosti naredne godine, kada i ističe trogodišnji mandat sadašnjem ambasadoru.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.