Nisam štitio tajkune

Izvor: Politika, 15.Okt.2008, 23:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Nisam štitio tajkune

Brine me što nas Koštunica i Ilić doživljavaju kao najveću konkurenciju, a ne kao nekog sa kim treba da sarađuju. Ako sam ikome pretio, evo odmah idem u zatvor

Srpska napredna stranka, iako još nije zvanično formirana, jer će osnivačka skupština biti održana 21. oktobra u beogradskom „Sava centru”, prema rečima (najverovatnije) budućeg zamenika predsednika partije Aleksandra Vučića već ima oko 50.000 članova. Do Skupštine, prema očekivanjima nekadašnjeg >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << generalnog sekretara Srpske radikalne stranke, nova stranka imaće oko 70.000 članova. Ljudi im, kako kaže, prilaze jer su, pored ostalog, pročitali i programska načela nove partije, među kojima su i očuvanje teritorijalnog integriteta, Srbija kao most između Istoka i Zapada, poštovanje ljudskih prava, vladavina prava, ekonomsko blagostanje" U razgovoru za „Politiku” ipak priznaje da im ljudi prilaze, jer „pre svega veruju ljudima”.

– Tu mislim na Tomu Nikolića, ali i na nas ostale. Mislim da nas ti ljudi dobro prepoznaju i znaju – kaže Vučić, a na primedbu da ih ljudi više prepoznaju kao nekoga ko je do pre mesec dana bio u SRS-u i povezuju ih sa tom partijom i nastupima koji su često bili provokativni, ali i uvredljivi po političke protivnike odgovara:

– Voleo bih da mi kažete koju sam to ružnu reč upotrebio. Najtežu reč koju sam upotrebio je ’lopuža’. Evo sad ću koristiti reč lopov.

Koja je najveća razlika u odnosu na SRS?

– Moramo da sagledavamo način na koji država može bolje da funkcioniše i kako odgovorno da se postavimo u određenim situacijama. Veoma je važno da ljudi razumeju da možemo da štitimo nacionalne interese tako što ćemo i teške razgovore da vodimo sa onima koji nam nisu uvek prijatelji, kao što ćemo uvek imati prijatne, dobre i lake razgovore sa onima koji su na našoj strani.

Da li to znači da je SRS bio neodgovoran?

– Ne, neki ljudi u SRS-u su bili odgovorni, a neki nisu do kraja.

Hoćete li reći neko ime?

– Ne, ne želim da kažem nijednu ružnu reč o bilo kome iz te stranke.

A zašto tako niste mogli da radite i dok ste bili u SRS-u?

– Za razliku od mojih nekadašnjih kolega, ja o njima ne želim da kažem nijednu ružnu reč, jer bih time govorio o sebi.

Koje su osnovne programske razlike između SNS-a i SRS-a?

– Pošto znam na šta aludirate, reći ću vam da nećemo imati odrednicu o liniji Karlobag – Ogulin – Karlovac – Virovitica u programu. Ali imaćemo odrednicu da ćemo uvek biti na strani našeg naroda, i zapadno od Drine i u Crnoj Gori, da podržavamo RS, da pomažemo narodu koji je proteran sa područja Srpske Krajine, da pomažemo Srpsku listu u Crnoj Gori i našem narodu u Crnoj Gori.

A da li ćete imati odrednicu da ste za članstvo Srbije u EU i NATO?

– Želimo u EU, ali ne i u NATO. Inače, Skupština je i donela odluku o vojnoj neutralnosti Srbije.

SRS kao da počinje da liči na Demokratsku stranku koja se nekoliko puta cepala. Sad su od radikala nastale još dve stranke (SNS i Napredna partija). Ima li šanse da se te tri struje proizašle iz SRS-a nekad nađu u koaliciji?

– Nije to sad realno, ali da vidimo na sledećim izborima ko će da uđe u parlament. Znam ko će da bude najjači, ali moguće je da će ući još neko.

Još pre nekoliko meseci najavljivali ste opozicioni front i vruću političku jesen.

– Mi smo otvoreni za saradnju i sa Vojislavom Koštunicom i sa Velimirom Ilićem. Čekamo njihov odgovor.

Ali oni čekaju kako će da se razreši situacija oko cepanja SRS-a.

– Znaju oni kako je razrešena situacija i upravo me to pomalo brine da nas doživljavaju kao najveću konkurenciju, a ne kao nekog sa kim treba da sarađuju.

Da li u tom opozicionom frontu ima mesta i za radikale?

– Nemam problem sa time, ali mislim da nije realno u ovom trenutku.

Mislite li da će nekad biti realno?

– Nisam siguran. Sačekajmo da vidimo ko će ući u parlament.

Vojislav Šešelj se praktično Vas odrekao. Da li se i Vi odričete njega?

– Ne odričem se prethodnih 15 godina. Ne stidim se ničeg što sam uradio. Ne žalim zbog svega što sam radio u korist Vojislava Šešelja i SRS-a. Naprotiv.

Mislite li da nivo političke (ne)kulture koji je on gajio, i dalje ima mesta u Srbiji – od njegovih govora, pa do knjiga uvredljivih naslova?

– Mislim da to vreme polako prolazi i da tako nešto ne može da dobije značajnu podršku.

Rekli ste da se ne kajete ni zbog čega, a da ste cenu grešaka platili na izborima 2000. godine. Gde ste pogrešili?

– Reč je o dva člana tadašnjeg Zakona o informisanju. Ne bih govorio o tome ko je to želeo i kako je želeo, jer bih se pretvorio u moje dojučerašnje prijatelje. Prihvatam krivicu, prebacio sam to na svoja leđa i snosio političku odgovornost, dugo vremena bio najnepopularniji čovek u Srbiji"

Da li biste i danas branili taj zakon o informisanju?

– Ne. Zaslužio sam to i kroz to sam prošao ne kukajući. I danas se ne pravdam, nego to iznosim kao činjenice.

Vaš doskorašnji partijski kolega Jadranko Vuković tvrdi da mu je neko pretio nakon što je govorio protiv Vas?

– Molim vas, znate gde je to smišljeno i kako je urađeno"

Ne znam. Gde je smišljeno?

– Žao mi ih je. Samo to mogu da kažem. Ako sam bilo šta učino, ako sam bilo kome bilo šta pretio, ako je bilo ko u moje ime pretio, evo nemam imunitet, odmah idem u zatvor. Da li ste vi poverovali u to?

Kazao je da ste tražili od poslanika SRS-a da ne napadaju tajkune, rekavši da se, kako on prenosi Vaše reči, ne zna ko od njih finansira radikale. Da li ste to ikada tražili?

– Govorim sada adpersonamo svakom od biznismena u Srbiji. Nemam nijednog za kojeg sam vezan posebno, rekao bih da čak nemam ni razumevanja za njih posle poslednje kampanje u kojoj su oni stvorili vladu Tadić–Dačić i posle onoga što su uradili u Beogradu. To govoriti o meni potpuno je besmisleno. Ali govorio sam im da ne govore da protiv nas rade istovremeno i Milija i Baja, da ne ispadnu smešni, jer su oni međusobni protivnici. To je kao da pomenete Tadića i nas da se borimo za istu stvar. Njih dvojica su u sukobu.

Mislite na biznismene Miliju Babovića i Radomira Živanića?

– Ma ne znam, nisam ih nikad ni video, ni čuo se sa njima. Znam samo da su Milija i Baja i da su u sukobu. To zna ceo grad.

Da li ste znali ko finansira radikale?

– Najviše novca smo dobili iz kredita, samo ne znam odakle se finansiraju drugi.

A osim kredita? Da li je bilo donacija?

– Ne znam tačno. Nisam se time bavio.

Ko se bavio?

– Onaj ko je zamenjivao predsednika stranke.

A ko sad finansira naprednjake?

– Ne finansira niko. Nemamo pare.

Imate velike prostorije. To treba platiti.

– Imamo velike prostorije i to nije teško platiti.

Koliki je zakup?

– Mislim oko dve ili tri hiljade evra. I to su nam svi mesečni troškovi. Još nemamo plate, još nemamo zaposlene, još nemamo nikakve troškove, nemamo novac iz budžeta"

Od čega trenutno živite ako ne primate platu?

– Živim od onoga što još dobijam iz Skupštine Srbije i što ću dobijati još mesec dana. Primam oko 70.000 dinara. Ali nemam problem sa time. Uskoro ću biti jedan od savetnika u uglednoj marketinškoj firmi. Obavestiću vas o tome javno i pozvati vas da dođete u moju kancelariju. Ne brinite.

Da li Vam se javljaju biznismeni koji bi da finansiraju stranku?

– Meni se javljaju ljudi iz cele Srbije iz inicijativnih odbora i onda imamo po pet inicijativnih odbora u jednom mestu. Tu muku mučim.

Da li postoji neko od koga ne biste uzli novac za stranku?

– Znam da je bilo nekih koji su ponudili, ali su odbijeni. Ali ne bih o tome govorio.

Zašto su odbijeni?

– Ne bih ni o tome govorio, zato što verovatno ne postoje pravosnažne sudske presude i ne bih tim ljudima da učinim lošu uslugu. Ali mislili smo da je to loša stvar i nismo želeli da budemo vezani za neke ljude.

O kakvim pravosnažnim presudama govorite?

– Ja ne mogu da kažem da li su oni van zakona, kad ne postoji pravosnažna presuda.

Znači da je reč o ljudima koje najčešće svrstavaju u „kontroverzne biznismene”?

– Većina su kontroverzni.

Da li ste štitili Miroslava Miškovića?

– Ne, nikada.

A u kakvim ste odnosima sa njim?

– Gotovo ni u kakvim.

Ali ste išli kod njega sa Nikolićem na kafu.

– To nije tačno.

To je Toma Nikolić rekao.

– Ja sam Miškovića video dva puta. A ne pamtim kad sam ga poslednji put video.

Da li se to onda Nikolić zbunio kad je rekao, pre oko dve godine, da ste zajedno išli kod Miškovića?

– Možda sam ga pre dve ili tri godine jedanput i video i možda pre oko godinu dana, ali mislim da ne postoji političar koji ga ređe viđa.

Ali je ipak Nikolić rekao da je Mišković, između ostalog, platio jedno iznajmljivanje automobila i jednu televizijsku emisiju za SRS.

– To samo znači da je Nikolić bio pošteniji od svih drugih političara, jer je svim drugim platio verovatno mnogo više.

Zar Vam ne zvuči smešno da jedan od najbogatijih ljudi u Srbiji tada pojedinačno najjačoj stranci Srbiji plati nešto kao milostinju?

– A zar vama ne deluje smešno da svi ostali kažu da im nije plaćeno ništa?

Deluje, ali je i ovo čudno.

– Ali ako je Toma Nikolić rekao da je bilo šta plaćeno, ne znam zašto bi lagao u bilo čemu.

-------------------------------------------------------------------------------

Vino od Dragana Todorovića

Da li Vam je plata koju još dobijate iz Skupštine Srbije jedini izvor prihoda?

– Mi u porodici dobro živimo. Moj otac je ceo život vredno radio u Turističkom savezu Jugoslavije, Narodnoj banci, Privrednoj komori" Uvek je bio na direktorskim mestima. Majka je radila celog života. Svi su visokoobrazovani. Moj brat vredno radi danas. I dalje živimo kao neka vrsta zadruge. Svi se pomažemo međusobno.

Imate prilično skup hobi – vina.

– Nije to skup, to je lep hobi koji predstavlja ljubav, a ne cenu. Neka vina mi stoje po dve ili tri godine.

Koliko imate boca?

– Oko 200, možda malo više. Imam podrum od 28,5 kvadrata na koji sam veoma ponosan. Tu je sve što smo poslednjih godina dobijali i što smo kupovali otac i ja.

Koje je najskuplje vino koje imate?

– Ne znam da li je to „maseto”, ali to više nemam. Imao sam jednu bocu do pre neki dan. On je bio 210 evra. Sad je to, recimo, „sasikai” koje je 130 evra. To su italijanska vina. Ali ta skuplja smo uglavnom dobijali na poklon. Jednu od najlepših i najskupljih boca dobio sam baš od Dragana Todorovića nedavno, pre mesec i po ili dva meseca, na otvaranju podruma – alzaški rizling.

Da li ste probali neko vino koje uvozi bivši premijer Zoran Živković?

– On je, koliko znam, uvozio „mišel torino” vina. To su argentinska vina niže srednje klase.

Ko je bolji poznavalac vina, Vi ili Živković?

– Mislim da sam ja, ali siguran sam da i on mnogo zna o tome.

------------------------------------------------------------------------------

Maji i dalje otvorena vrata

Zbog čega Maja Gojković nije pristupila SNS-u? Razgovarali ste sa njom, a ona je u utorak predala dokumentaciju za registraciju svoje Narodne partije.

– Za nju su vrata otvorena. Ne kažem da će to biti za 10 ili 20 dana, ali"

A zbog čega nije sad ušla?

– Ne bih o tome govorio. Bio je to dobar razgovor, pošto se dugo nismo ni čuli ni videli.

I šta Vam je rekla?

– Ne prenosim privatne razgovore. Razgovarali smo privatno, ali smo razgovarali i o našoj političkoj budućnosti.

I da li je moguća neka eventualna koalicija?

– Sačekajte, pa ćemo da vidimo.

Marko R. Petrović

[objavljeno: 16/10/2008]

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.