Krediti sa zamkom

Izvor: S media, 23.Jan.2011, 23:31   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Krediti sa zamkom

Bankari koriste to što još nema zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga. Kamate se povećavaju po želji. Najnepovoljniji kurs pri obračunu rata

DOK se propis koji štiti građane od samovolje banaka ne usvoji, a najavljuje se i iščekujemo ga dosta dugo, suočavamo se sa sve brojnijim „zamkama“ koje bankari postavljaju klijentima, ne bi li više zaradili na pozajmicama. Najčešće se kamata menja, odnosno podiže u „skladu sa poslovnom politikom“ >> Pročitaj celu vest na sajtu S media << . To znači da se kamata podiže kad god banka želi. Naravno, klijentu se ne objašnjava šta se pod tim sloganom podrazumeva.

Takođe, već je uobičajeno da se obično „sitnim slovima“ na dnu ugovora napiše kada se i sa čime se usklađuje promenljiva kamatna stopa. Na to se, takođe, klijentu ne skreće pažnja.

Građanima promiče i koji se kurs računa prilikom isplate kredita, kao i koji se primenjuje kada se obračunavaju rate. Većina banaka isplaćuje kredite sa deviznom klauzulom po kupovnom deviznom kursu, a mesečne obaveze zaračunava po prodajnom. Komercijalne banke imaju svoje prodajne kurseve koji su i po nekoliko dinara iznad zvaničnog prodajnog kursa Narodne banke Srbije.

Korisnici kredita, a posebno stambenih zajmova, moraju da obrate pažnju na prateće troškove tokom otplate. Svake tri godine, na primer, mora da se angažuje procenitelj vrednosti nekretnine koja se otplaćuje i nad kojom je postavljena hipoteka. Ova usluga košta oko 100 evra.

Građani, takođe, nisu upućeni da prilikom prevremene otplate kredita moraju da plate i - penale, koji iznose od tri do četiri odsto. Ovi kazneni poeni najteže udare po džepu građane koji odluče da ubrzaju otplatu stambenih zajmova. Ako i prikupe određenu svotu novca da bi smanjili otplatu svog stambenog kredita delimično ili u celosti, moraju banci da plate nadoknadu na ostatak duga.

Budući zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga, koji bi trebalo uskoro da bude usvojen, nalagaće bankama da jasno i otvoreno prikažu cenu kredita i prateće troškove, kao i kada i kako mogu da se menjaju već ugovoreni uslovi kreditiranja.

ŽALBE

Centru za zaštitu korisnika pri Narodnoj banci Srbije upućeno je za devet meseci prošle godine 597 prigovora na rad banaka, ili 85 odsto od ukupnog broja podnetih žalbi na rad svih finansijskih institucija.

Ali, povećan je i broj medijacija, odnosno rešavanja sporova sporazumom bez suda, a uz pomoć NBS. Tako je lane u pomenutom periodu bilo 102 medijacije, a u 77 slučajeva je došlo do sporazumnog dogovora. Inače, broj medijacija u odnosu na 2009. godinu veći je za 67 odsto, a u odnosu na 2008. za čak 3,4 puta.

Nastavak na S media...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Povezane vesti

Krediti sa zamkom

Izvor: Capital.ba, 24.Jan.2011, 10:13

BEOGRAD, Dok se propis koji štiti građane od samovolje banaka ne usvoji, a najavljuje se i iščekuje se dosta dugo, u Srbiji se suočavaju sa sve brojnijim „zamkama“ koje bankari postavljaju klijentima, ne bi li više zaradili na pozajmicama. Najčešće se kamata mijenja, odnosno podiže u „skladu...

Nastavak na Capital.ba...

Klijenti banaka još bez zaštite

Izvor: B92, 24.Jan.2011

Beograd -- Dok se propis koji štiti građane od samovolje banaka ne usvoji, banke menjaju kamate i uvode više takse za svoje usluge ne bi li zaradili više na uslugama...Najčešće se menja kamata i u "skladu sa poslovnom politikom", što znači da se kamata podiže kad god banka želi. Naravno, klijentu...

Nastavak na B92...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta S media. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta S media. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.