Koštunica: Traže da ropski prihvatimo otimanje Kosova

Izvor: Politika, 15.Feb.2008, 13:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Koštunica: Traže da ropski prihvatimo otimanje Kosova

Sa centralne proslave Dana državnosti u Orašcu premijer je poručio da Srbija može u EU samo cela, a ne nedostojnom trgovinom, samoodricanjem od sećanja i identiteta

Orašac – Predsednik Vlade Srbije Vojislav Koštunica poručio je juče da sve državne institucije i svi građani Srbije treba da budu jedinstveni u odbrani Kosova i Metohije, onako kao što su Srbi bili jedinstveni na Kosovu 1389. godine i u Orašcu 1804. „To je možda jedino pitanje o kojem >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << razlike ne treba da postoje”, rekao je premijer na proslavi Dana državnosti Republike Srbije i 204-godišnjice Prvog srpskog ustanka, koji su juče svečano obeleženi u ustaničkom Orašcu.

Koštunica je istakao da je Vlada Srbije „donela istorijsku odluku da unapred i za sva vremena poništi protivpravno proglašenje lažne države na tlu Srbije”.

On je rekao i da Srbija u Evropsku uniju mora ući cela, kao što su u taj savez ušle i sve druge članice, dodajući da je Srbija poštovala sve što međunarodno pravo traži od demokratskih država i da je osam godina dobronameran partner celog sveta.

„Nijedan dogovor nismo prekršili, nismo pokazali ni ljutnju, ni bes, ni ogorčenje. Nismo prekidali odnose sa onima koji su to zasluživali. Zato danas pitamo koja bi to država na svetu izdržala ono što se nameće Srbiji? Na primeru Srbije, svako se može lako uveriti kako danas izgleda kad se slabiji suprotstavi jačem, makar jedino argumentima i najlegitimnijim demokratskim sredstvima”, rekao je Koštunica.

„Srbima koji žive na Kosovu i Metohiji i svima koji poštuju Srbiju i smatraju je svojom državom poručujemo da je Kosovo Srbija i da oni mogu biti jedino građani Srbije. Sva deca na Kosovu moraju spavati mirno, kao da su u Šumadiji. Oni koji su preuzeli na sebe obavezu da im garantuju sve to dužni su apsolutno da svoju obavezu ispune”, istakao je premijer.

„Tokom vekova, mnogo puta, mnogi silnici, silom su nam uzimali Kosovo. Ali u našoj istoriji ovo je prvi put da otimači od nas traže da se složimo, da odobrimo i prihvatimo, da ropski pozdravimo otimanje Kosova – da potpišemo da nije naše, ono što vekovima jeste naše; da priznamo kako nismo sa Kosova, odakle jesmo; da naša patrijaršija nije tamo gde jeste i da Visoki Dečani nisu poruka srpskih kraljeva koju kroz vekove šalju i nama. Našoj braći na Kosovu kažu da su ne izlazeći iz svojih kuća i ne napuštajući svoje njive otišli u drugu državu. Nisu i nikada neće! Da su razdvojeni od nas. Nisu i nikada neće”, poručio je Koštunica.

Predsednik vlade je rekao da nas svet stavlja pred preveliki zadatak, pitajući nas „koliko košta to što vi, Srbi, jeste, koliko košta vaše sećanje, pošto je vaša istorija, koliko kvadratnih metara imaju vaši manastiri pa da vas obeštetimo. Bolje da vam platimo da budete nešto drugo, a ne ono što jeste”. „Ali, odakle nama pravo da se odreknemo porekla, imena, kuće, vere, istorije? Da je svaka ranija generacija Srba, stavljana pred sudbonosne odluke, tako postupala tokom prošlih vekova, šta bismo mi, zapravo, danas bili?”, upitao je Koštunica. „Obeleženi smo tim zahtevom sveta koji se stavlja samo pred naš narod. Da sednemo za sto evropske porodice kao jedina država koja je stolicu za evropskim stolom dobila nedostojnom trgovinom, samoodricanjem od sećanja i identiteta. Ima glasova među nama da je tako lakše, da nam se više isplati. Takvu računicu ne umem da izvedem – rođeni smo kao Srbi i to moramo i ostati”, rekao je premijer. „Ako danas pristanemo na ono što od nas traže”, upozorio je on, „mi se odričemo ne samo generacija koje su nama prethodile, već lišavamo i neku buduću generaciju da u vremenima prava i pravde pobede”.

Princ Aleksandar Drugi poručio je da je Kosovo kolevka srpskog naroda i njegovog identiteta, „topla emocija u srcu svakog našeg čoveka”. „Niko nema prava da nam to oduzme i ne može. Apelovao bih na naše prijatelje na Istoku i prijatelje na Zapadu, na one sa kojima smo bili na istoj strani u borbi protiv fašizma i diktature, u borbi za slobodu, demokratiju i humaniji svet. Molim vas da date još jednu priliku da se pregovorima dođe do rešenja koje će svako moći da prihvati”, istakao je princ Aleksandar Drugi.

Jučerašnja proslava počela je svetom arhijerejskom liturgijom koju je u crkvi Vaznesenja Gospodnjeg služio episkop šumadijski Jovan u prisustvu mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija i vladike Atanasija.

Vence na spomenik Voždu Karađorđu potom su položili, u ime predsednika Srbije viceadmiral Jovan Grabovac, u ime Vlade Srbije premijer Vojislav Koštunica, princ Aleksandar Drugi Karađorđević, delegacije Ministarstva odbrane i Vojske Srbije i delegacija Skupštine opštine Aranđelovac.

Svečanosti su prisustvovali i ministri Slobodan Samardžić, Velimir Ilić, Zoran Lončar, Predrag Bubalo i Radomir Naumov, predstavnici Srpske pravoslavne crkve, Vojske Srbije i diplomatskog kora, akademik Matija Bećković, kao i nekoliko hiljada građana.

B. Njegovan

[objavljeno: 16/02/2008]

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.