Kosovo najmračniji deo Evrope

Izvor: Glas javnosti, Tanjug, 02.Mar.2010, 13:26   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Kosovo najmračniji deo Evrope

ŽENEVA - Ministar spoljnih poslova Srbije Vuk Jeremić izjavio je na sednici Saveta UN za ljudska prava u Ženevi da je Srbija ponosna na činjenicu da je postala regionalni lider u poštovanju ljudskih prava, ali je istovremeno upozorio da na njenoj teritoriji postoji deo na kojem ne postoji ni minimum poštovanja osnovnih ljudskih prava - Kosovo.

- Moja vlada je ponosna na svoja dostignuća kao lidera u zaštiti ljudskih i manjinskih prava u Jugoistočnoj Evropi. Mi smo skoro postigli >> Pročitaj celu vest na sajtu Glas javnosti << svoj cilj potpune uskladjenosti sa svim relevantnim regionalnim standardima. Srbija je mesto tolerancije u kojem skoro 30 etničkih zajednica živi zajedno u harmoniji, a ne samo jedna pored druge.

Međutim u okviru ustavnih granica Republike Srbije postoji mesto na kojem su standardi ljudskih prava ispod prihvatljivih minimuma. Na osnovu Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti UN naša južna pokrajina, Kosovo i Metohija, izdvojena je iz direktne jurisdikcije vladinih institucija. Tu, u snažnom kontrastu, sa ostatkom Srbije, ljudska prava u žalosnom stanju. U tom smislu, Kosovo je bez sumnje najmračniji deo Evrope - rekao je Jeremić.

Ministar spoljnih poslova je podsetio da je u poslednjih deset godina broj Srba, Roma, Bošnjaka i drugih nealbanskih zajednica prepolovljen, a da je, prema podacima Visokog komesarijata UN za izbeglice (UNHCR), interno raseljeno više od 210.000 ljudi.

- Pored ovoga, stotine ljudi je ubijeno, a hiljade su nestale bez traga, uključujući i one čiji su unutrašnji organi izvađeni u logorima na severoistoku Albanije. Desetine hiljada domova i poslovnih objekata je uništeno, a desetine hiljada ih je ilegalno okupirano. I sam Komitet UN za ljudska prava oštro je kritikovao nepoštovanje ljudskih prava na Kosovu, zaključivši da je "diskriminacija Srba i Roma široko rasprostranjena", a Amnesti internešenel je ponovio ovaj stav. UNHCR je čak preporučio da se srpske i romske izbeglice ne vraćaju u predele gusto naseljene Albancima, dok je specijalni izaslanik UN zaključio da ukorenjeni sistemi diskriminacije, nedostatak pristupa zaposlenju i premali broj škola za manjine predstavljaju prepreke za održivi povratak - naveo je on.

Jeremić je podsetio i na ocene Hjuman rajts voča da je Kosovo mesto na kojem se konstantno krše ljudska prava, puno političkog nasilja, nekažnjivosti, zastrašivanja, diskriminacije, organizovanog kriminala, seks trafikinga.

Šef srpske diplomatije podsetio je i na ocenu Transparensi internešenela da Kosovo spada u četiri najkorumpiranije privrede na svetu, kao i da je Fridom Haus Kosovu dao najgoru moguću ocenu.

Ministar je u svom govoru naveo i da je od povlačenja srpskih snaga bezbednosti juna 1999. godine na Kosovu uništeno više od 150 srpskih manastira i crkava, od čega 35 tokom pogroma u martu 2004.

Sve ovo je, dodao je Jeremić, od suštinske važnosti za shvatanje mračne stvarnosti današnjeg Kosova.

Prema njegovim rečima, ovo bi trebalo da šokira savest ovog saveta i da bude integralni deo tragičnog konteksta u kojem se mora posmatrati jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova od strane vlasti u Prištini 17. februara 2008. godine.

Nastavak na Glas javnosti...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Glas javnosti. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Glas javnosti. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.