Koliki je značaj Bosutskih šuma? (AUDIO)

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 10.Okt.2022, 10:17

Koliki je značaj Bosutskih šuma? (AUDIO)

Bosutske šume su najveći šumski kompleks hrasta lužnjaka u Srbiji, a zajedno sa Spačvanskim šumama u Hrvatskoj, sa kojima čine jedinstvenu celinu, predstavljaju najveći predeo lužnjačke šume u Evropi. Bosutske šume obuhvataju močvarna staništa povezana rekama Savom, Bosutom i Studvom, a nalaze se između atara sela Morović, Jamena, Višnjićevo, Batrovci i Sremska Rača. Manji deo tih šuma je sredinom prošlog veka proglašen strogim prirodnim rezervatom sa prvim stepenom zaštite, >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << što znači da na tom području od tada nema aktivnosti čoveka. Koliko je značajna šuma lužnjaka u Sremu?

Hrast lužnjak je ekonomski najvrednija vrsta hrasta. Od njega se prave najkvalitetniji parket i nameštaj i najskuplji je na evropskom tržištu. Delom lužnjačkih šuma u regiji Bosuta gazduje Šumska uprava Morović, koja je ogranak šumskog gazdinstva Sremska Mitrovica u okviru javnog preduzeća Vojvodina šume. Oni hrast odgajaju za tehničku upotrebu i taj deo šuma podređen je isključivo proizvodnji visokih elitnih stabala, te su one gušće od onih kojima se ne gazduje. Ipak, jedan deo Bosutskih šuma – oko 300 hektara od oko 20 hiljada hektara - je posle 250 godina upravljanja zaštićen, te od tada čovek u njima ne pravi bilo kakve izmene, već pušta prirodu da sama uređuje svoj prostor.

Da šumu ne čini samo drveće, objašnjava stručnjak za zaštitu prirode iz Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode Alen Kiš, sa kojim smo posetili Bosutske šume.

Pre nego što je čovek umešao svoje ruke, stari hrastici su imali od 30 do 50 hrastova po hektaru, a danas ih je od 80 do sto, dodaje naš sagovornik.

Autohtone domaće vrste u Bosutskim šumama čine više od 95 odsto vrsta, ističe Alen.

Šumama hrasta lužnjaka izuzetno pogoduje blizina reka i tlo na kojem su prisutne podzemne vode. Bosutske šume plavljene su do dvadesetih godina prošlog veka i to im je odgovaralo, međutim, izgradnja savskog nasipa pogoršala je ekološke uslove. Hrast lužnjak je ostao na tromeđi Srbije, Hrvatske i Republike Srpske, ali se bez čovekove pomoći više ne može obnavljati.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.