Izvor: Politika, 12.Apr.2007, 12:00 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Ko kontroliše trošenje para iz budžeta
Skupština Srbije nije usvojila završne račune budžeta od 2002. godine, a nikada nije izabrala ni revizora koji treba da ih proveri
Nastavak konstitutivne sednice srpskog parlamenta ipak će morati da sačeka postizanje dogovora o formiranju nove vlade, tvrdi većina predstavnika stranaka. Ivica Dačić, lider SPS-a, kaže za "Politiku" da Borka Vučić, predsedavajuća Narodnoj skupštini Srbije, neće zakazivati sednicu na kojoj bi bio izabran predsednik parlamenta sve dok >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << se o tome ne dogovore DS, DSS i G17 plus, ili dok se ne dogovore socijalisti, DSS i radikali".
U DS-u, DSS-u i G17 plus, juče nam je rečeno da nije bilo nikakvih novih konsultacija povodom zvaničnog predloga DS-a da se što pre nastavi konstitutivna sednica parlamenta, na kojoj bi za predsednika bila izabrana Milena Milošević. Time bi se, tvrde u DS-u, odblokirao rad skupštine.
Kako nema pomaka ni u razgovorima o formiranju vlade, parlament će, do daljeg, ostati blokiran, iako ga čeka mnogo posla. Prema odredbama Ustavnog zakona, skupština bi, posle završenog konstituisanja, odmah na prvoj sednici trebalo, između ostalog, da izabere državnog revizora, a rok za njegov izbor istekao je pre skoro godinu dana, krajem maja 2006. Savet državne revizorske institucije, koji broji pet članova uključujući i predsednika, jeste jedan od najvažnijih nezavisnih državnih organa u borbi protiv korupcije, jer kontroliše rad svih budžetskih korisnika, od lokalnih i republičkih organa vlasti, do političkih partija.
Da je parlament u prethodnom sazivu poštovao zakon, koji je sam usvojio, imao bi ko da obavi reviziju završnih računa republičkog budžeta u periodu od 2002. do 2005. godine i ne bi se dogodilo da, na primer, Verica Barać, predsednik Saveta za borbu protiv korupcije, označi vladu kao izvor korupcije, između ostalog i zato što, kako je rekla, Srbija godinama nema završne račune budžeta i niko ne zna kako je trošen novac poreskih obveznika. Završni računi za 2002, 2003, 2004. i 2005. godinu uredno su, u zakonskim rokovima, dostavljeni Narodnoj skupštini Srbije, ali nikad nisu stigli na dnevni red sednice parlamenta, zato što nije imao ko da uradi reviziju. Parlament je u novembru 2005. godine usvojio Zakon o državnoj revizorskoj instituciji i sve do maja 2006. godine, kada je istekao rok za izbor državnog revizora, "ni prstom nije makao" da bi taj posao uradio.
Kako je vrag odneo šalu i kako su nas i iz Svetske banke, prema rečima tadašnjeg ministra finansija Mlađana Dinkića, upozoravali da ćemo imati problem što nemamo završne račune budžeta, Odbor za finansije zatražio je od stranaka da predlože kandidate za državnu revizorsku instituciju. Međutim, samo su G17 plus i SPS dali predloge, ostali su ćutali, ili objašnjavali kako nije lako naći kandidata za tako odgovornu funkciju. S obzirom na to da bi bilo jasno da nećemo dobiti ovaj važan državni organ, odbor je odlučio da raspiše tender za izbor eksternog revizora. Prvi tender, u julu prošle godine, propao je, jer je stigla samo jedna validna ponuda. Na ponovljenom je izabrana firma "Diloit i tuš" i odbor je svoj predlog odluke o izboru eksternog revizora uputio skupštini na usvajanje u oktobru mesecu, kad je već bilo jasno da se parlament više neće sastajati. Predlog nikada nije stigao na dnevni red, jer su, u međuvremenu, raspisani izbori i sada, kao i brojni drugi zakoni, čeka konstituisanje novog parlamenta.
Međutim, nikada do sada nijedan zakon, ili odluka, koji su ostali u proceduri sve do izbora nove skupštine, nisu razmatrani u tom novom sazivu parlamenta. Novoj skupštini su uvek dostavljani novi zakonski predlozi, pa će tako biti i sa pomenutom odlukom Odbora za finansije. Dakle, moraće ponovo da se traži eksterni revizor, jer ukoliko skupština uspe da na prvoj sednici izabere državnu revizorsku instituciju, njoj bi za konstituisanje i početak rada trebalo oko šest meseci što, praktično, znači da bi počela da radi tek krajem godine.
Ukoliko dobijemo novu vladu do 15. maja, kako Ustav nalaže, ona će, prema Zakonu o budžetskom sistemu, morati da najkasnije do 15. juna pripremi završni račun republičkog budžeta za 2006. godinu i da ga do 15. jula prosledi Narodnoj skupštini. Tu će, zajedno sa završnim računima za prethodne četiri godine čekati revizora, a kad ga dočeka, poreski obveznici bi trebalo da dobiju preciznu informaciju kako su Đinđićeva, Živkovićeva i Koštuničina vlada raspolagale njihovim novcem.
M. Čekerevac
[objavljeno: 12.04.2007.]











