Kad više niste vlast, dođe po vas Hag

Izvor: Politika, 19.Nov.2006, 13:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Kad više niste vlast, dođe po vas Hag

Šta o svom životu u švedskom zatvoru, suđenjima i očekivanjima kaže nekadašnja predsednica RS

nastavak

.Da li je Vaša kazna od 11 godina zatvora rezultat i nesaradnje sa tužilaštvom u Hagu?

– Karla del Ponte je u Hagu rekla da tužilaštvo nema nagodbu sa mnom, zamislite, moj advokat Bob Pavić javno je rekao da mogu izdržati kaznu od osam godina zatvora. Posle sam saznala da on uopšte nije krivičar. Karla je tražila za mene kaznu od >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << 15 do 25 godina zatvora rekavši da je to za mene, zapravo, doživotna robija. Pokušala je da me slomi, da se nagodi sa mnom, svašta je tu bilo. U februaru 2004, kada su me priveli opet u Hag, dva dana je pokušavala da me slomi, da bi zatim poslala pismo sudiji Meju da sam neupotrebljiva u slučaju Miloševića. Imala sam samilosti prema Miloševiću jer i on je u Hagu bio robijaš. Osim toga, ja sam ga u ratu samo jednom videla, na Jahorini, kada sam i odbila da mu pružim ruku.

Inače, Milošević je u Sheveningenu bio omiljen među pritvorenicima. Uvek uglađen i civilizovan, svi su ga oslovljavali sa "gospodine predsedniče". Hrvat mu je peglao košulje, pripremao ga za suđenje i sređivao mu ćeliju, musliman mu je kuvao hranu. Ja sa Miloševićem nisam razgovarala ni u Sheveningenu, ali jednom kada smo jeli uštipke on mi je prišao i tiho rekao: "Znam gde je Karadžić, nikada ga neće uhvatiti". No, to mu nije smetalo da posle Dejtona celokupnu delegaciju RS zatvori u vojni objekat u Dobanovcima, sve dok nisu potpisali ono šta je on tražio.

.Da li je pod kraj rata u BiH bilo nekih kontakata između Srba i Zapada, nešto o čemu je nedavno govorila Karla del Ponte za "Pari mač"?

–Pouzdano znam da je bivši američki predsednik Džimi Karter dolazio na Pale u vezi s Bihaćem i da je Izetbegović rekao Atifu Dudakoviću da se na hvališe odbranom Bihaća, jer je on za Bihać dao Srbima na Palama dobre pare. To je tako kada se u ratu švercuje i trguje s protivnicima i neki se na račun toga i obogate. Dešavalo se da uđem na neki sastanak u toku na Palama i onda nastane tišina, kao da sam ih prekinula u nečemu. Prvo sam mislila da to i nije tako loše, moj je posao humanitarni i ne treba da znam ostalo. Ali, u Hagu nisu mislili tako.

.Da li se rat u BiH mogao izbeći?

– Sa Izetbegovićem na čelu SDA ne, sa Fikretom Abdićem da. Jednom, pre početka rata, Izetbegović me je pozvao, onako u prolazu, na kafu. Tada mi je saopštio da ga je Alah odredio za nešto veliko. Ja sam religiozna, ali njegov asketizam i smisao za žrtve i to da je u glavu utuvio da ga je Bog za nešto odredio, to me je sve uplašilo. Naravno, ne mogu da kažem da su Srbi u BiH bili anđeli, general Mekenzi je rekao da niko u BiH nije bio anđeo. Ali, samo su Srbi priznali da nisu bili anđeli, a svi ostali i dalje glume žrtve. Srbi su spasavali Hrvate u centralnoj Bosni. Pokazala sam snimke Karlu Biltu o mudžahedinima u Bosni kako drže odsečene srpske glave. Mahmuljan, Ganić i Izetbegović su išli kod tih mudžahedina. A onda, sedam dana posle 11. septembra 2001. i napada Al kaide na Njujork i Vašington, zove me američki ambasador u Beogradu Montgomeri. "Eto, gospođo Plavšić, da popijemo kafu". Kažem mu da ja u njegovu ambasadu neću ući. Kad eto njega kod mene, sa buketom cveća. "Imamo sada problem sa mudžahedinima u Bosni", kaže mi Montgomeri. "Da, a kada smo vam za vreme rata o tome slali slike i podatke onda nije bio problem", odgovorila sam mu.

.Po Vama, kakva je budućnost BiH?

– Kažu da je Holbruk tvorac BiH i da je to urađeno na brzinu. No, problem zajedničkog života na tom prostoru postoji od turskog doba do danas. Tito je to pokušao da reši putem bratstva i jedinstva, a ko neće, ide u zatvor. Ne kažem da je to bilo dobro, ali je funkcionisalo. Nije slučajna ona uzrečica "mirna Bosna".

.Kako gledate na Tribunal u Hagu i na neke skoro oslobađajuće presude?

– Sud u Hagu treba da postoji, ali pravedan sud jer iznad njega postoji samo sud Boga. To je velika obaveza Tribunala u Hagu. Gledajte, Naser Orić zapravo je pušten, a klao je ljude, Ramuš Haradinaj je na slobodi, a zna se šta je radio, Ejub Ganić je krvav do lakata i na slobodi je. A ja sam u zatvoru. No, nisam ja u pitanju, ja ionako nisam više za ovaj svet. U pitanju je sudbina mog naroda koji je ucenjen.

.Mislite na slučaj generala Ratka Mladića?

– Mislim da je on čestit čovek, ali to oko Srebrenice ne znam. Znam da je uvek poštovao žene, majke, svejedno koje nacije. Uvek je govorio da sve majke isto pate. Ali, ne znam da li je to u Srebrenici moglo da se dogodi bez njegovog znanja.

.Vi ste u Hag, kao državljanin RS, ali i Srbije, otišli dobrovoljno. Čini li Srbija danas nešto oko vašeg puštanja na slobodu?

– Otišla sam mirno i bez nagovaranja od bilo koga. Nisam tražila ni auto, ni pare, ni od RS ni od Srbije. Još kada sam izgubila izbore u RS 1998. i kada su mi Amerikanci preko Karlosa Vestendorpa nudili da nameste moju pobedu, to sam odbila. Vestendorp, koji je tada bio visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH, u Banjaluci mi je rekao da razlika u glasovima i nije velika i da se može srediti. Odbila sam. Posle, kada više niste na vlasti, dolazi po vas Hag. Inače, Vladan Batić se dosta zauzimao za mene, znam da ga je slao pokojni premijer Zoran Đinđić. Znate, i da hoće, Srbija teško može da nešto učini za mene koliko me je Švedska ponizila stavivši me u zatvor sa kriminalcima.

.Šta kažete na presudu Momčilu Krajišniku od 27 godina zatvora?

– Za kriminal bi možda i trebalo da bude osuđen, ali za nešto drugo ne.

.Pismo ambasadora BiH u UN Miloša Price švedskim vlastima oko uslova u kojima izdržavate kaznu?

– Ambasador Miloš Prica pisao je sa pozicije privatnog lica, a ne ambasadora. On je bio ranije šef mog kabineta i, eto, sada se zauzeo za mene. I predsednik Srpskog kongresa ujedinjenja Majkl Đorđević pisao je švedskim vlastima tražeći da mi poboljšaju uslove života. Isto su tražila i dva novinara švedskog lista "Dagensniheter". Novinar "Rai-Vatikana" Franko Bukareli, kada je obilazio zatvor Hinseberg, u avgustu 2004. godine, rekao mi je da sveti otac Jovan Pavle Drugi zna da sam vernik, hrišćanin i da poznajem srpskog patrijarha gospodina Pavla. Pa eto, velika je želja svetog oca da poseti Srbiju. A sveti otac ima i veliki uticaj u svetu na sve. Znate kako to novinar Radio Vatikana već može lepo da sroči. Ništa nisam rekla jer našeg patrijarha smatram za sveca koji hoda. Patrijarh srpski gospodin Pavle uvek je držao molitve i spominjao sve mučenike iz ovih ratova, i Hrvate, i Srbe, i muslimane, sve...

Upravnik zatvora Lonberg do ovog trenutka u razgovoru već je nekoliko puta pogledao na sat. Vreme je odavno isteklo i na vratima sobe pojavila se korpulentna čuvarka sa gumenim rukavicama. Obavezan je detaljan, intiman pregled zatvorenice posle svake posete.

"Neće biti potrebno, ja sam bio u sobi sve vreme", rekao je čuvarki gospodin Lonberg.

Iz sobe sam morao da izađem prvi. Zatvorenica broj KVV-56 ostaje poslednja.

Napolju se već smrkavalo. Mrak švedskog severa. Zima polarne noći...

Miroslav Lazanski

[objavljeno: 19.11.2006.]

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.