Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 21.Feb.2019, 16:07   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Hrvatska i Srbija još daleko od dogovora o granici

Sumirajući postignuto godinu dana nakon susreta predsednice Kolinde Grabar-Kitarović i srpskog kolege Aleksandra Vučića u Zagrebu i dogovora da dve države u iduće dve godine pokušaju da usaglase rešenje o granici, između Zagreba i Beograda, saglasnosti još nema, a kada je u pitanju razgraničenje na Dunavu, pozicije su najudaljenije, javila je HINA.

Podseća se da su se predsednici Srbije i Hrvatske tada saglasili da će se, ako dogovor izostane, obratiti nekom međunarodnom >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << sudu.

Pozivajući se na nedavni intervju državnog sekretara u Ministarstvu spoljnih poslova Srbije, Nemanje Stevanovića, Tanjugu u kojem kaže da su najveća prepreka sporazumu dve zemlje dva rečna ostrva - Šarengradska i Vukovarska ada, pri čemu Zagreb, po njemu, insistira na rešenju koje je suprotno međunarodnom pravu.

Hrvatsko ministarstvo spoljnih i evropskih poslova odbacilo je, navodi HINA, srpsku tezu o kršenju međunarodnog prava i ističe da je bivša međurepublička granica hrvatskim osamostaljenjem postala i državna.

U odgovoru na upit HINE, iz tog resora kažu:

"Stavovi i zahtevi Republike Hrvatske čvrsto su utemeljeni i u skladu su s međunarodnim pravom".

Hrvatska, stoji u odgovoru, traži da se u budući bilateralni ugovor o granici ugradi "bivša republička granica iz 1991. godine koja je danom osamostaljenja Hrvatske već postala međunarodna granica između Hrvatske i Srbije".

Drugim rečima, tumači agencija, Hrvatska traži da osnov dogovora bude katastar.

"Navedeno je potvrđeno i u mišljenju Badinterove komisije", dodaju iz MVEP.

Beograd, navode, predlaže da granična linija ide sredinom reke, pri čemu bi katastarska podela Hrvatskoj dala oko 10.000 hektara na lijevoj obali rijeke. Pritom navodi da je takav princip o granici između dve države sredinom plovnog toka Dunava već primenjen i u slučaju razgraničenja između Austrije i Nemačke, Rumunije i Bugarske te Mađarske i Slovačke.

MVEP odgovara da međurepublička granica nikada nije bila na Dunavu.

"Bivša međurepublička granica, u skladu sa zakonodavstvom i hrvatske i srpske strane, bila je precizno utvrđena i nije bila na Dunavu, već se protezala, kako u Sremu tako i u Baranji, spoljnim granicama opština svake republike koje su ujedno bile i spoljne granice katastara tih opština 1991.", pojašnjava MVEP.

Ministarstvo takođe naglašava da u nastavku pregovora očekuje da se "Srbija pridržava svojih više puta javno izrečenih načelnih stavova o potrebi poštovanja bivših republičkih granica, kao jednog od osnovnih načela međunarodnog prava, te da to primeni pri oblikovanju svojih stavova za celu granicu prema Republici Hrvatskoj jer za sada to prihvata samo u jednom delu granice, u području Srema".

Navodi se i da Hrvatska strana naglašava da je na njen poziv u Zagrebu u junu 2018. održan sastanak komisije za granice, a pred kraj prošle godine i jedan sastanak stručne radne skupine.

"Sada očekujemo poziv srpske strane za novu sednicu, a nadamo se da će ona biti održana uskoro", poručili su iz MVEP, prenela je HINA.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...